Login za korisnike

Gospođa ministarka

‘Samo dok se zaboravi ovo nešto malo bruke, evo mene opet, pa posle da ne bude: što nam nisi kazala…’

***

Najpoznatiju komediju Branislava Nušića (a koju u cijelosti možete pročitati ovdje), najbolje je predstaviti riječima samog autora:

Ako ste kadgod pažljivije posmatrali sve što biva oko vas, ako ste se pogdekad upustili i udubili u odnose koji regulišu život jednoga društva i pokrete koje izaziva taj regulator — vi ste morali zapaziti da se, kroz život svakoga društva, jasno beleži jedna jaka i ravna linija. Tu liniju ispisali su obziri, tradicije, malodušnost, duhovna nemoć i sve one druge negativne osobine čovekove pod kojima se pojedinci guše, a društvo nemoćno predaje učmalosti.

Tu liniju socijalni matematičari nazivali bi možda normalnom, a socijalni fizičari početnim gradom toplote ili hladnoće, jer ona odista liči onome stepenu na termometru iznad kojega, pri hlađenju, silazi.

Tom ravnom linijom kreće se život skoro celokupnoga našega društva. Iznad te linije penju se samo pojedinci, koji imaju duševne snage i hrabrosti da se uznesu iznad obzira, iznad tradicija i iznad malodušnosti. Iznad te linije penju se samo pojedinci koji ne čekaju da živu u društvenome termometru zagreje spoljna temperatura, već to zagrevanje nalaze sami u sebi, u svojim duševnim moćima. I ispod te linije silaze samo oni pojedinci koji takođe imaju duševne snage da pregaze obzire i tradicije i otresu se malodušnosti. I ovi, koji u društvu silaze ispod linije normale, sve do dna društvenog, nose sami u sebi dispozicije hlađenja duše i hlađenja osećaja sve do tačke smrzavanja...

...Ti ljudi, koji se uznose iznad ili se spuštaju ispod ravne linije života, imaju i velikih zamaha, velikih pokreta duše, velikih uzbuđenja i velikih emocija...

...U te oblasti, u oblasti velikih uzbuđenja, velikih emocija, velikih pokreta duše — pa bilo iznad ili ispod linije — dramatičar rado zalazi, jer će tu uvek naći duboke izvore iz kojih može zahvatiti bogat i obilan materijal! Otuda se najveći broj drama i kreće u toj oblasti.

Mnogo je teže, međutim, tražiti i naći materijal u maloj sredini, u onome društvu, među onim ljudima, koji nemaju ni snage ni hrabrosti da se odvoje od ravne linije životne, pa bilo naviše ili naniže; među onim ljudima koji nemaju snage da budu dobri, ali ih tako isto nemaju ni hrabrosti da budu među onim ljudima koji su vezani i sputani sitnim obzirima, koji robuju zastarelim tradicijama i čije je sve biće sazdano iz malodušnosti...

...I, eto, iz te i takve sredine ja sam uzeo za ruku jednu dobru ženu i dobru domaćicu — gospođu Živku Popović — i izneo je naglo, neočekivano i iznenadno, iznad njene normalne linije života. Takav jedan poremećaj na terazijama života kadar je učiniti, kod ljudi iz male sredine, da izgube ravnotežu te da ne umeju da se drže na nogama. I eto, u tome je sadržina Gospođe ministarke, u tome sva jednostavnost problema koji taj komad sadrži.

Praizvedba Gospođe ministarke u verziji kakvu danas poznajemo zbila se 25. svibnja 1929. u beogradskom Narodnom pozorištu nakon samo devet proba koje je vodio glumac-redatelj Vitomir Bogić. Predstava je usprkos ne baš laskavim kritikama bila veliki hit i na repertoaru se održala čak trinaest sezona tijekom kojih je igrana više od 200 puta. Od toga, preko 150 puta Živka je bila Žanka Stokić, a alternacija joj je bila Jovanka Jovanović  Dvorniković.

Odmah nakon oslobođenja,Gospođa ministarka je obnovljena, a premijera te produkcije zbila se 10. listopada 1945.  u režiji Dragoljuba Gošića. Kako je  Žanka Stokić, u to vreme  bila u kućnoj izolaciji i kako su joj bila oduzeta građanska prava, naslovnu su ulogu naizmjenično igrale Nevenka Mikulić i Mileva Bošnjaković. Nakon tri godine u glavnu ulogu uskače Ljubinka Bobić, koja će Živku odigrati 70 puta, sve do kraja života ove, druge produkcije, koja se uz jednu obnovu (1952.) na repertoaru zadržala osam godina.

Zanimljivo je kako je tijekom tog razdoblja u naslovnoj ulozi jednom gostovala i Mila Dimitrijević, prvakinja HNK iz Zagreba, i to - 17. veljače 1948.

Najslavnija Žanka ipak je vjerojatno bila Ljubinka Bobić koja je u režiji  Braslava Borozana tu ulogu odigrala preko 300 puta, posljednji tek dva mjeseca prije smrti 1978. godine., a kritičari kažu da joj se u interpretaciji nije uspjela približiti ni velika Olivera Marković koja je Živku u Narodnom pozorištu igrala dvije sezone od 22. studenog 1982. do lipnja 1984.

Gospođa ministarka prvi je put ekranizirana 1958. godine. Režiju filma potpisao je Žorž Škrigin, a naslovnu je ulogu igrala Marica Popović. Već 1966. nastaje i nova ekranizacija sa već spomenutom Ljubinkom Bobić u glavnoj ulozi, a režiju potpisuje Zdravko Šotra.

1978. Gospođu na film, točnije na TV ekrane, ponovno dovodi Dejan Mijač, koji naslovnu ulogu povjerava Ružici Sokić. U istom je filmu Čedu glumio Milan Gutović, Ninkovića Relja Bašić, a Anku - Neda Arnerić.

1989. godine i opet za TV, Ministarki se vraća Zdravko Šotra, u čijoj režiji glavnu ulogu igra Milena Dravić. Iste godine nastaje i TV serija u sedam epizoda, naslovljena Drugarica ministarka, a u kojoj Živku igra Jelisaveta Seka Sablić.

U zagrebačkom Kerempuhu Živku će pak zaigrati Elizabeta Kukić koja je i zaslužna za drugo ovogodišnje ukazanje Nušića na domaćim repertoarima:

'To je moja ideja i želja i već devet godina s ravnateljem sam imala razgovore o tome da se kod nas radi Nušić. Moje je mišljenje da je to jedan od najvećih dramskih pisaca, pogotovo iz ove satirične obitelji koju mi njegujemo u našem kazalištu. S obzirom na to da je pisao jezik koji je nama razumljiv u ovom kazalištu, mislim da je šteta ne odigrati ga ovdje, jer on pripada u ovu kuću. Došlo je vrijeme, ideja je sazrijevala i konačno došla na red ove sezone. Nisam kretala od ideje da biram tekstove koje bih ja osobno kao glumica voljela raditi. Predlagala sam i komade u kojima nije bilo za mene uloge, ali mislim da je to pitanje politike kuće. Mene osobno to jako veseli, pošto sam već u tim glumačkim godinama, kad, dopuštam reći, imam dovoljno znanja i predznanja da igram tu ulogu, osim što je meni osobno izuzetno zanimljiva.', kaže Kukić.

Kao Pokojnik ovog ljeta na Brijunima i Ministarka će biti jezično adaptirana, a taj je zadatak povjeren Bogdanu Dikliću. Predstavu režira - Oliver Frljić.

 

 

autorski tim
Branislav NušićBranislav Nušićautor teksta
Bogdan Diklićsavjetnik za jezik i scenski govor
Dora DelbiancoDora Delbiancodramaturg
Irena Popovićizbor glazbe
Sandra Dekanićscenograf
Oliver Frljićredatelj
Zdravko Stolnikoblikovatelj svjetla

izvođači
Ana Maras HarmanderAnka, služavka
Borko PerićČeda Urošević, zet
Dean KrivačićDean KrivačićDr. Ninković, sekretar Ministarstva spoljnih poslova
Edo VujićUjka Vasa
Elizabeta KukićŽivka Popović, ministarka
Hrvoje KečkešPera, pisar iz administrativnog odeljenja / Mile
Ivan ĐuričićJova Pop-Arsin
Kostadinka VelkovskaTetka Savka
Linda BegonjaDara, Živkina kći
Luka PetrušićPera Kalenić
Maja PosavecRaka, Živkin sinčić
Mario MirkovićTeča Panta
Mia BegovićSoja, raspuštenica
Nina ErakTetka Daca
Velimir ČokljatRista Todorović, kožarski trgovac

Odgovori