Evgenij Ljvovič Švarc ruski je dramatičar rođen 1896. u Kazanju, u obitelji liječnika. Na sveučilištu u Moskvi počeo je studirati pravo no studij nije završio zbog ljubavi prema kazalištu. Radio je, naime, kao glumac u Rostovu na Donu i nešto kasnije u Lenjingradu. Potom je, početkom 20-ih godina, prešao na novinarstvo, da bi potom zajedno sa Samuilom Maršakom radio u odjelu za dječju književnost pri izdavačkoj kući Gosizdat u Lenjingradu. U to vrijeme, sredinom 20-ih godina, ušao je u književni život. Počeo je pisati priče i pjesme za djecu, a surađivao je i s popularnim dječjim časopisima.“Jež“ i „Čiž“. Bio je blizak avangardnoj skupini OBERIU, koju su činili mladi pjesnici Daniil Harms, Aleksandar Vvedenski i Nikolaj Zabolocki te Konstantin Vaginov i Nikolaj Olejnikov. Zajedno s Olejnikovom napravio je nekoliko filmskih scenarija. Krajem 20-ih i početkom 30-ih godina napisao je prve drame s elementima bajke, što će kasnije postati njegova specijalnost: Underwood (Undervud, 1929.) i Skriveno blago (Klad, 1933.). Predstave su, međutim, prošle nezapaženo. Sjena (Ten', 1940.) pak, u kojoj je bajku više usmjerio prema političkoj satiri, ubrzo je skinuta s repertoara. Slično je prošao i Zmaj (Drakon, 1943./1944.): nakon premijere je zabranjen i ta zabrana vrijedila je sve do 1962. Švarc se poratnih godina izdržavao povremenim poslovima. Javno je rehabilitiran tek za vrijeme Hruščovljeve „jugovine“, dakle u drugoj polovici 50-ih godina, ali nije, na žalost, doživio trenutak trijumfalnog povratka svojih djela (autor je 25 drama) na pozornicu. Umro je od zatajenja srca 1958. godine u Lenjingradu (Sankt Peterburgu).