Login za korisnike

Slike s izložbe & Karneval životinja

U ZPC-u premijerno pogledajte kazalište sjena, u kojem sjene ne proizvode lutke, već živi izvođači.

***

Svjetski poznati autoritet u umjetnosti kazališta sjena, profesorica Nikolina Georgieva proslavila se svojim specifičnim stilom pretvaranja glazbene dramaturgije u onu scensku i korištenjem ljudskih tijela i pokreta za 'proizvodnju' sjena. Dva najveća klasika njezinog bogatog opusa, 'Slike s izložbe' i 'Karneval životinja', prema originalnom postavu u Zagreb je u produkciji Plesnog studija Liberdance prenio bugarski redatelj, glumac i pedagog, Velimir Velev.

Kazalište sjena je jedno od najstarijih u ljudskoj povijesti. Već se pračovjek u spilji, kada je palio vatru, igrao sa sjenama koje je njegovo tijelo ostavljalo na zidovima spilje. Istočni narodi se bave kazalištem sjena već tisuću godina. Svaka istočna kultura ima svoju vrstu kazališta sjena: Indija, Indonezija i Malezija (Java i Bali), Kina, Tajvan, Tajland i Turska (Karagöz i Hacivat), ali isto tako i europska kultura. U prošlosti su se likovi zapravo izrađivali iz kože životinja, crno-bijeli ili obojani. Kasnije su izrađivani iz papira i iz drugih materijala. Danas svaki umjetnik traži svoj jedinstveni put u ovoj umjetnosti. Profesorica Georgieva je na početku svoje umjetničke karijere krenula smjerom koji je i danas sugestivan i oduševljava. Njezin stil kritičari definiraju kao “kreativno kazalište sjena” koje  pred očima gledatelja nastaje od živog ljudskog tijela, a ne od mrtvog materijala. Osim te posebnosti u plesu sjena, važno je istaknuti i da je temeljen na poznatoj klasičnoj glazbi. U predstavi “Karneval životinja” i “Slike s izložbe” glazbena se dramaturgija pretvara u scensku dramaturgiju, a apstrakcije u glazbi se pretvaraju u likove i slike. To je zapravo transformacija i transpozicija suštine klasične glazbe u drugu umjetničku dimenziju – u svijet kazališta sjena!
Jezik umjetnosti i pokreta sjena tu je unikatno sažet. Potrebna je istovremeno i velika umjetnost i veliko iskustvo da bi se duh života uveo u tako jednostavnu i naivnu formu, nalik arhaičnoj umjetnosti šamana u plesu povezanom s drugim stvarnostima. Zbog toga su ovakve predstave zanimljive svima, bez obzira na dob i obrazovanje.
No, za njihovu realizaciju nužna je jedna stvar – da glumci uvijek stvaraju slike iz sjena kao da ih stvaraju prvi put, nanovo i nanovo, te da odigraju svoje uloge. A to nije malo.

Velimir Velev

Prof. Nikolina Georgieva

Rođena u Karlovu, Bugarska, 1931
Sa prof. Atanasom Ilkovim utemeljiteljica je lutkarskog obrazovanja u Bugarskoj.
1963. osnovala je UNIMA cenatar u Bugarskoj te bila njegvom predsjednicom do 1988. godine, a danas je počasni član te organizacije.
Od 1959. do 1975. bila je producentica, a od 1975. do 1977. i ravnateljica  Centralnog lutkarskog kazalište u Sofiji  (Central Puppet Theatre).
Od 1962. profesorica je na Nacionalnoj akademiji za kazalište film i umjetnost u Sofiji.
Dobitnica je niza međunarodnih nagrada i priznanja, za brojne predstave koje je potpisala kao autorica i/ili redateljica, poput ‘Peće i vuka’ na glazbu S.Prokofjeva (nagrađena zlatnom medaljom na Međunarodnom lutkarskom festivalu u Bukureštu), ‘Karnevala životinja’ na glazbu Camille Saint-Saensa (Grand prix ‘Silver Rose’ u Montreuxu 1968. te nagrada PIF-a 2007.), ‘Slike s izložbe’ na glazbu Musorgskog (nagrađena ‘Zlatnim dupinom’ 1996.)

U svijetu kazališta sjena poznata je po svom unikatnom stilu stvaranja predstava ljudskim tijelima, od kojih su najpoznatije ‘Karneval životinja’ i ‘Slike s izložbe’, proslavljene od Francuske i Engleske do Rusije i Japana

Velimir Velev

Redatelj, glumac, pedagog.
Profesor na Nacionalnoj akademiji za kazalište, film i umjetnost u Sofiji
Osnivač i ravnatelj “The Unseen Theatre” – prve kazališne trupe na svijetu koja sa slijepim i slabovidnim osobama radi lutkarske i predstave kazališta sjena
Radio je u Njemačkoj, Hrvatskoj, Kini i Crnoj Gori.
Od 2006. do .2008. bio je predavač na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, asistent na Akademiji scenskih umjetnosti u Cetinju.
U Hrvatskoj je kao suradnik za lutkarstvo i scenski pokret surađivao na nekoliko predstava:

•    ‘Sluga svaju gospodara', r: Nina Kleflin, Kazalište Komedija, Zagreb
•    'Čarobnjak iz Oza' , r: Zlatko Sviben, Dječje kazalište Branka Mihaljevića, Osijek
•    'Rozenkrantz i Guildenstern su mrtvi', r: Zlatko Sviben, Osječko kulturno ljeto, Osijek

Kao redatelj postavljao je djela autora kao što su Čapek, Feydeau, Stoppard, Gozzi, Goldoni, Majakovski, Brecht... ali i vlastite autorske projekte kao što su 'Žeđ' (nominacija za ‘Icarus 2008'), 'Shadow of my soul' (prva predstava kazališta sjena sa slijepim i slabovidnim glumcima), 'Meeting in clouds' (prva marionetska predstava sa slijepim i slabovidnim glumcima).
Član je Saveza glumaca Bugarske i Unije umjetnika Bugarske.


Odgovori

POVEZANE VIJESTI