Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika (HDPBU) odabralo je 2003. godine kao nacionalni dan baleta 4. studenoga, u spomen na praizvedbu opere Nikola Šubić Zrinski Ivana pl. Zajca 1876., kad su na programskoj cedulji po prvi su put bila navedena imena plesača i koreografkinje baletnih dijelova unutar opere.
Tad je Ivana Freisinger postavila plesne brojeve: Turski ples, Adagio, Arapski ples i Ples Bajadera, a uz nju u predstavi je nastupilo i plesačica Coronellijeve škole (Vormastini, Strozinger, Cerovac, Kargačin, Frasinelli, Rosenberg, Ludvig i Mahalup).
O predstavi je u Vijencu (br. 7. 17. veljače 1877.) pisao i August Šenoa primijetivši da se „ne možemo slagati sa baletom 4. slike. Glazba je lijepa, karakteristična, ali to đipanje, ta besmislena pantomima nije balet. … Balet valja svakako izbrisati.“
Balet nije izbrisan, ali njegov dan kao da jest, pa nekog ozbiljnog obilježavanja 145. obljetnice - nema.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ove godine na Dan hrvatskoga baleta izvodi upravo operu Nikola Šubić Zrinjski, dok su preostali nacionalni teatri na obljetnicu, čini se, zaboravili jer je ne spominju mrežne stranice ni jednog od njih.
Doduše, u riječkom HNK na programu je danas ipak plesna predstava, Odiseja autorskog dvojca Walter Matteini i Ina Broeckx.
Čestitku baletnim umjetnicima, barem ako je suditi po stranicama Ministarastva kulture i medija, nije uputila ni resorna ministrica.