Boris Popović: Zabrani li EU tungsten rasvjetu budućnost će za kazališta biti teška ili nemoguća

Povodom inicijative EU da u potpunosti zabrani proizvodnju i uporabu rasvjetnih tijela sa žarnim nitima u tzv. entertainment industriji razgovarali smo jednim od najvećih stručnjaka za oblikovanje svjetla u regiji.

  

Boris Popović donedavni pročelnik katedre scenskog oblikovanja na ADU, oblikovatelj svjetla, direktor fotografije i fotograf, autor brojnih znanstvenih radova  i jedan od vodećih stručnjaka za oblikovanje svjetla u regiji. Član je Hrvatskog društva filmskih djelatnika (HDFD), Hrvatske udruge filmskih snimatelja (HFS) i Society of Television Lighting Directors (STLD).

Razgovarali smo s njim povodom inicijative EU za potpunu zabranu proizvodnje i korištenja rasvjetnih tijela sa žarnim nitima.

Teatar.hr:Vodeći se prije svega ekološkom argumentacijom, EU je 2009. godine zabranila proizvodnju i uporabu rasvjetnih tijela sa žarnim nitima iliti tzv. tungsten rasvjete. Možete li, načelno, našim čitateljima objasniti zašto je su zapravo zabranjene klasične žarulje i uglavnom zamijenjene LED rasvjetom?

Boris Popović: Razlozi koji se navode su trošenje puno više struje za istu količinu svjetla. Na primjer, LED žarulja od 16 W daje istu količinu svjetla kao klasična žarulja od 100 W, a troši manje od petine struje. Osim toga manje grije i dulje traje. Najveći nedostatak LED žarulja je što su skuplje. Ali veća početna investicija je dugoročno isplativa zahvaljujući uštedi električne energije.

Teatar.hr: No, od spomenute zabrane proizvodnje i korištenja klasičnih žarulja ipak je do danas izuzet tzv. entertainment lighting i to prije svega zahvaljujući inicijativi struke, točnije Save Tungsten kampanji potekloj od dvojice britanskih oblikovatelja svjetla. Koliko ste pratili tu priču i koliko je ona imala odjeka u domaćoj stručnoj i inoj javnosti?

Boris Popović: Zahvaljujući njihovoj aktivnosti domaća se stručna javnost (tehničari i umjetnici koji se bave scenskom rasvjetom u kazalištima, na koncertima, filmu i televiziji) - nije morala suviše brinuti. Scenska je rasvjeta bila izuzeta iz europske direktive i mogli smo nastaviti koristiti postojeću rasvjetnu opremu bez ikakvih ograničenja.

Save Tungsten kampanju pratim putem Facebooka s odobravanjem. Spominjem je studentima na predavanju o izvorima svjetla. Ukazujem im da će raditi u svijetu koji će biti sve osjetljiviji na pitanja zaštite okoliša i energetsku učinkovitost, ali također ističem i važnost klasične žarulje sa žarnom niti (tungsten) kao jedinstvenog i još uvijek nezamjenjivog alata oblikovatelja svjetla.

Teatar.hr: EU je nedavno pokrenula proces izmjene navedenog propisa kojima bi od rujna 2020. godine potpuno ukinula tzv. 'entertainment klauzulu', odnosno koja bi u kazalištu i srodnim industrijama potpuno zabranila tungsten rasvjetu. Što to konkretno znači u praksi?

Boris Popović: Nakon rujna 2020. neće više biti moguće kupovati rezervne žarulje. Ako žarulja u reflektoru pregori, bacat će se čitav reflektor i kupovati novi s LED žaruljama koji je skuplji. Potom za razliku od LED žarulja za domaćinstva, koja u pravilu imaju ista grla kao i klasične žarulje, zbog čega je moguće klasičnu žarulju jednostavno zamijeniti LED žaruljom i nastaviti koristiti istu svjetiljku, u profesionalnim reflektorima u većini slučajeva to nije moguće.

U praksi to znači da će sva europska kazališta, sve TV kuće, sve tvrtke koje iznajmljuju rasvjetnu opremu, nakon 2020. morati kupovati novi reflektor kad im pregori žarulja u starom. LED reflektori u prosjeku koštaju tri puta više nego usporedivi klasični reflektori, a cijene se kreću od 1.000 $ za najjednostavnije vrste pa do više tisuća eura po reflektoru za složenije uređaje. Kazališta koriste desetke, pa i stotine reflektora. Zamjena kompletnog rasvjetnog parka u tako kratkom roku za većinu će kazališta biti teška ili nemoguća.

S druge strane, prihod proizvođača LED reflektora će se značajno povećati. Vjerojatno je, pored brige za energetsku učinkovitost, i to jedan od razloga zašto je entertainment klauzula ukinuta. Postoje istraživanja u prilog tezi da je udio scenske rasvjete u ukupnoj potrošnji električne energije, doprinosu globalnom zatopljenju i ostalim ekološki negativnim pojavama zapravo malen, što je i bio argument za uvođenje entertainment klauzule. Jedno takvo istraživanje objavljeno je u časopisu Protocol u izdanju ESTA - The Entertainment Services and Technology Association (Oman, Katie (2013). Stage lighting and the environment. New York: Protocol, Fall 2013, Volume 18, Number 4, str. 18 – 23).

Teatar.hr: A u hrvatskim prilikama? Npr. za ADU?

Boris Popović: Problem je prvenstveno financijski, a kako je u financiranju kulture Hrvatska vjerojatno ispod europskog prosjeka, našim će kazalištima biti još teže zamijeniti staru opremu novom. ADU, na primjer, ima dvije dobro opremljene kazališne dvorane u kojima se izvode ispitne produkcije otvorene za građanstvo, i kroz te dvoranje godišnje prođe i do 60.000 gledatelja. U tim se dvoranama odvija i praktična nastava nedavno pokrenutog diplomskog studija Oblikovanja svjetla, jedinstvenog u širem okruženju. Iako imamo i nešto LED reflektora, najveći dio opreme opremljen je tungsten žaruljama. S obzirom na to da redovito financiranje ne pokriva ni hladni pogon Akademije, nećemo moći provesti zamjenu opreme. Rezultat će biti pad likovne kvalitete predstava, a i sam opstanak studijskog usmjerenja Oblikovanje svjetla može doći u pitanje.

Teatar.hr: Hoće li eventualno donošenje spomenutih propisa ugroziti hrvatsku kulturu, ali i hrvatski kulturni turizam?

Boris Popović: U onom dijelu u kojem je scensko oblikovanje dio hrvatske kulture, svakako. Predstave se mogu igrati i pod radnim svjetlom, ali citirat ću britanskog kolegu koji je na jednom stručnom skupu rekao: U kazalištu se ne radi samo o glumcima i tekstovima, radi se i o dizajnu i doživljaju. Za doživljaj večernjeg izlaska u kazalište svjetlo i scena predstavljaju centralni dio. Ako je večernji izlazak u kazalište dio kulture, onda je i gubitak mogućnosti da se kvalitetno oblikuje svjetlo u predstavi gubitak za kulturu.

Teatar.hr: Protiv kratkog roka prilagodbe s klasičnih na LED rasvjetna tijela pobunili su se i neki od najuglednijih europskih oblikovatelja svjetla, dakle nije problem samo u Hrvatskoj?

Boris Popović: Ne, iako će u Hrvatskoj zbog teže financijske situacije biti veći nego u bogatijim zemljama. Opremu plaćamo po istim ili višim cijenama nego razvijenije zemlje, a novaca imamo manje. Zamjena rasvjetnog parka u tako kratkom roku predstavljat će problem i za najveća europska kazališta u kojima tungsten rasvjeta i dalje čini glavninu rasvjetne opreme.

Teatar.hr: Zašto se, zapravo, struka zapravo protivi obaveznom uvođenju LED rasvjete do 2020.? Nisu valjda oblikovatelji svjetla anti-ekološki nastrojeni?

Boris Popović: Oblikovatelji svjetla se ne protive uvođenju LED rasvjete; oni se protive zabrani tungsten rasvjete. Razni izvori svjetla: tungsten žarulja, izbojna žarulja, fluorescentna žarulja, LED žarulja međusobno se razlikuju po likovnim značajkama, a naročito po načinu na koji reproduciraju boje: boju scenografije, boju kostima, boju ljudskog lica. U tom je pogledu tungsten žarulja još uvijek nenadmašna, LED je još ne može zamijeniti. Dobar oblikovatelj svjetla koristi razne izvore svjetla kao što slikar koristi razne pigmente ili razne slikarske tehnike. Oni su njegova paleta. Zamislite da slikaru zabranite koristiti plavu ili crvenu boju. Tungsten rasvjeta je tehnika umjetničkog izraza, i zabraniti je u potpunosti bilo bi isto kao zabraniti fotokemijsku fotografiju i film, stare glazbene instrumente ili bilo koju drugu umjetničku tradiciju.

Teatar.hr: Što po vašoj procjeni struka, ali i široka javnost mogu učiniti u ovom trenutku?

Boris Popović: Lobirati kod zakonodavaca, vršiti pritiske. Tu smo u slabijem položaju od proizvođača LED reflektora jer smo slabije povezani, nevični politici i imamo manje novca. Ali možda je uz dovoljno široku potporu javnosti moguće izboriti da entertainment klauzula ostane, barem u nekom obliku.

Teatar.hr: Očekujete li reakciju ministrice kulture i hrvatskih europarlamentaraca?

Boris Popović: Nadam joj se. Bez njihove podrške šanse su male ili nikakve. Pri tome naročito mislim na europarlamentarce, jer je Europski parlament mjesto gdje se donose odluke.

Teatar.hr: Konačno, postoji li nešto što šbiste željeli istaknuti?

Boris Popović: Zamislite prizor u kojem se na zamračenoj sceni polagano pali zlatni snop svjetla i otkriva glumca. Predstava počinje. Osjećaj koji izazivaju takvi prizori treba zahvaliti tungsten reflektorima. Bez njih će biti slično, ali ne isto.

***

Hrvatski oblikovatelji svjetla i brojni drugi kazališni profesionalci pripremaju dokument koji će uputiti hrvatskim europarlamentarcima, Ministarstvu kulture i drugim ustanovama, a u kojem će izraziti svoje zahtjeve za očuvanje tungsten rasvjete.

Ukoliko želite da vas obavijestimo kad apel bude spreman odnosno ako mu se želite pridružiti ostavite svoju email adresu u priloženom obrascu.

Sviđa vam se ovaj tekst?
Pomognite nam da ih objavimo još i ostanemo neovisni o oglašivačima i politici:
pretplatite se na Teatar.hr ili platite članak SMS porukom.