Carollov klasik u dramatizaciji Ivora Martinića na scenu ZKM postavlja Renata Carola Catica.

***

Alisa u Zemlji čudesa, knjiga koju je još 1865. napisao Charles Lutwidge Dodgson pod pseudonimom Lewis Carroll danas je apsolutni klasik. Roman je vrlo brzo osvojio djecu zbog svoje maštovitosti i svijeta fantazije u koji uvlači čitatelja. Nakon zemlje čudesa, Carroll piše nastavak Alisa s onu stranu ogledala.

Priča je to o djevojčici Alisi koja jednog ljetnog popodneva sluša priču starije sestre i utone u san. U snu vidi bijelog zeca koji nosi sat i odijelo te krene za njim i upadne u zečju rupu. Uz pomoć čarobnog napitka Alisa se smanji i ulazi u svijet u kojem žive neobična stvorenja; crv koji puši nargilu, vojska od karata, konji koji igraju kriket, ruža koja govori, ludi klobučar... Alisa upada iz avanture u avanturu neprestano se povećavajući i smanjujući, sve dok se ne nađe na suđenju pred kraljicom i zatim od straha probudi.

Zbog svoje popularnosti priča je vrlo brzo pretvorena u animirani film, točnije više različitih verzija. Uslijedile su filmske ekranizacije, a Alisi je posvećena i posebna emisija Ulice Sezam. U nizu brojnih adaptacija u različite medije, Alisa je 2011. postala hit i u plesnom svijetu pa ju je u vlastiti cjelovečernji balet prvo pretočio Christopher Wheeldon, a potom i Ashley Page, na vrhuncu svoje desetogodišnja misije reanimiranja Scottish Baletta.

U ZKM, Alisu u adaptaciji i dramatizaciji Ivora Martinića, postavlja Renata Carola Gatica.

Priča o djevojčici Alisi, koja pada niz zečju rupu i dospjeva u fantastični svijet naseljen najnevjerojatnijim stvorenjima osvaja djecu diljem svijeta već više od 150 godina. Fantastičan narativni tok romana, originalno poigravanje s logikom i kritički odnos prema tretiranju djece u društvu inspirativan je i za brojne umjetnike, pa su tako nastale bezbrojne adaptacije romana u različite medije. ZKM ove jeseni nudi jednu drugačiju i originalnu priču o Alisi. To je Alisa koja ne želi odrasti, strahujući da će ukoliko se to dogodi, ostati bez mašte. Vrlo jednostavno - pričamo o tome što bi se dogodilo da jednoga dana dođemo na kazališnu predstavu , sjednemo među publiku, a na pozornici izostane ono najvažnije - mašta. Što bi se dogodilo kada mašte više ne bi bilo? Kroz uzbudljivo putovanje djevojčice Alise i kroz njezinu potragu za vlastitim identitetom nudimo univerzalnu priču o potrebi za umjetnošću, kao i potrebi za pričom samom. Danas, kada smo bombardiani surovom stvarnošću, kada je sve usmjereno ka profitu, kada odrasli svijet izgleda sve beznadnije, pitanje koje treba postaviti jest imamo li još uvijek dovoljno hrabrosti i snage maštati? “, zapisao je o predstavi Martinić .


DNEVNI NEWSLETTER

PRATITE NAS I NA...

IZDVOJENO
MAGAZIN
NATJEČAJI & POSLOVI