Login za korisnike

Neoplanta

Reputacija Novog sada kao kozmopolitskog, mitkog prostora, suprotstavljena je njegovoj krvavoj prošlosti u hit predstavi redatelja Andrása Urbána.

***

"Neoplanta, Neusatz, Novi Sad... / Grad koji je slobodu kupio od Marije Terezije 1748. godine / Grad ispod Petrovaradinske tvrđave, nadomak Fruške gore / Grad omeđen masovnim grobnicama / Grad Sterijinog pozorja, NOMUS-a i Exita / Grad koji nema gradsku galeriju / Grad koji nema koncertni prostor / Grad koji nema (dopuniti po želji) / Grad u kojem se svake godine sređuje samo uži centar grada / Grad u kojem rupa rupu stiže na minutu od centra grada / Grad koji se sjeti svojih Cigana samo u predizbornim danima / Grad koji se sjeti svojih beskućnika samo kad to zatreba dnevnoj politici /(...) / Grad lijepih i - kao da su pale s Marsa - crkava / Grad u kojem se crkava / (...) / Grad Srba koliko i Mađara, Jevreja koliko i Slovaka, Roma koliko i Hrvata... / Grad u kojem ljudi gore u kafićima, diskotekama ili usred zime... / Grad građana i malograđana /(...) / Grad kao i svi drugi gradovi na početku jednog veka... / Grad zato pun gorkog Weltschmerza... "

Tako glasi službena najava predstave Neoplanta, u produkciji Novosadkog pozorišta  koja je od premijere u veljači 2014. do danas 'pomela' gotovo sve festivale na kojima je igrala, uključujući i Sterijino pozorje i BITEF. Nastala prema romanu Lászla Végela,  predstava tematizira konflikt između idealizirane slike Novog Sada, kao "obećane zemlje, mitskog prostora koji se razmeće idiličnim bogatstvom multikulturalnosti, i suštinske stvarnosti te multikulturalnosti, iznikle na masovnim grobnicama."

Pred gledaateljima se tako nižu prizori iz turbulentne povijesti grada kojem je 1748. godine Marija Terezija dodelila ime Neoplanta, utvrđujući njegov (deklarativni) kosmopolitizam, utemeljenje u slobodi i toleranciji. Polemički niz povijesnih događaja i bezočnih borbi  za vlast, uključuje tzv. Novosadsku raciju u siječnju 1942. godine, kada su mađarski fašisti pobili preko 3.000 civila, Židova, Roma i Srba, zatim dolazak komunista, devedesete, raspad Jugoslavije i buđenja srpskog nacionalizma, do ekonomske i idejne nesigurnosti današnjice...


Odgovori

POVEZANE VIJESTI