Login za korisnike

Seviljski brijač (zg)

Šarena buffa o brijačima i brijanju 17. stoljeća, za koju je Voltaire rekao da je najzabavnija komedija na svijetu. Ideš…

***

Piano, pianissimo, senza parlar, tuti con me venite qua...

Dakle, ako pričamo o najpoznatijim i najizvođenijim buffa operama, onda sam vrh te vrste zauzima 'Seviljski brijač' Gioachina Rossinija, opera u dva čina, po libretu Cesara Sterbinija. Ovaj je, opet, inspiraciju našao u vrlo poznatoj i popularnoj drami Pierrea Beumarchaisa iz trilogije o Figaru - Seviljski brijač ili uzaludan oprez iz 1775. godine. Premijera ove poznate drame upriličena je 20. veljače 1816. pod imenom - Almaviva ili uzaludan oprez, u Teatru Argentina u Rimu, i to iz čistog razloga što je u to vrijeme već postojala opera pod nazivom Seviljski brijač! A nju je napisao skladatelj Giovanni Paisiello i izvedena je premijerno 1782. godine u Sankt Petersburgu. Iz dužnog poštovanja mladi Rossini molio je Paisiella da mu dopusti da sklada operu istog sadržaja, što je ovaj i dopustio smatrajući kako ne postoji mogućnost da će Rossini skladati operu bolju od njegove, naprotiv očekivajući njegov potpuni neuspjeh. Ipak, godine 1816. nakon samo jedne lošije premijerne izvedbe, Rossinijev Almaviva je postao nevjerojatan uspjeh, a Paisiello je - umro!

A storyline je sljedeći : Grof Almaviva neizlječivo je zaljubljen u Rosinu koja živi zatočena kod ljubomornog doktora Bartola. Svi Almavivini planovi da izvede Rosinu iz kuće propadaju, pa se odlučuje pitati za savjet stručnjaka-lokalnog brijača (da, brijača!) – Figara. Naravno, Figaro za sva svoja mudra djela biva dobro plaćen, a prva mu je ideja da se Almaviva preruši u pijanog vojnika i tako uđe u kuću doktora Bartola. I tako Almaviva uspijeva predati Rosini poruku, no Bartolo je sada već sumnjičav, i zove stražu koja izbacije Almavivu.

Sljedeći Figarov plan jest da se Almaviva preruši u učitelja klavira, i dođe umjesto Basilia za kojeg će reći da je bolestan, a koji inače daje poduke pjevanja Rosini, i koji je inače Bartolov prijatelj i istomišljenik. Almaviva maskiran u učitelja, kako ne bi bio sumnjiv, otkriva Bartolu lažirano pisamce u kojemu se Almaviva otkriva Rosini tek kao posluga, a ne zapravo grof. Rosina je na to naravno izbezumljena. Na to ulazi u kuću Basilio ali ga Almaviva podmiti novcem, pa ovaj doista odglumi da je bolestan, no Bartolo ponovno postaje sumnjičav, te istjera sve van iz kuće i traži bračni ugovor za sebe i Rosinu. No, Figaro i Almaviva sad ulaze kroz prozor i dok Bartolo nije prisutan Rosina i Almaviva se pomiruju te potpisuju bračni ugovor pred svjedocima Figarom i Basiliom, kojem se prijeti smrću ako išta pokušava spriječiti. Bartolo dolazi prekasno, no ipak ga uspijevaju smiriti dajući mu Rosinin miraz.

Seviljskog brijača u zagrebačkom HNK možete vidjeti u režiji Krešimira Dolenčića, i pod dirigentskom palicom Daniela Pacittija. I što još drugo reći no:

Pronto prontissimo son come il fulmine: sono il factotum della citta.

Ah, bravo Figaro! Bravo, bravissimo; fortunatissimo, fortunatissimo, fortunatissimo per verità! aa te fortuna non mancherà.

autorski tim
Gioachino Rossiniskladatelj
Jasna Žarićasistent redatelja
Gianluca Marcianódirigent
Pierre - Augustin Caron de Beaumarchaistekst
Cesare Sterbinilibreto
Andrea Kustovićasistent kostimografa
Mateja Pučko - Petkovićkoreograf
Ivan Josip Skenderzborovođa
Josip Šegodirigent
Ana Savić Gecankostimograf
Dinka JeričevićDinka Jeričevićscenograf
Krešimir Dolenčićredatelj
Deni Šesnićoblikovatelj svjetla

izvođači
Bojan ŠoberBartolo
Helena Lucić ŠegoRosina
Ivana KladarinBerta
Kiril ManolovFigaro
Luciano BatinićBasilio
Ozren BilušićBartolo
Robert PalićZapovjednik straže
Željko GrofelnikFiorello
Zrinko SočoGrof Almaviva

Odgovori