Moć sudbine

DATUM PREMIJERE:
GODINA:
PRODUKCIJA:
VRSTA:
NAZIV IZVORNIKA:
OCJENA PUBLIKE:
12345
U sklopu obilježavanja 125 godina toga teatra, i nakon 29 godina pauze, na repertor HNK Rijeka vraća se Verdijeva opera 'Moć sudbine'.
autorski tim funkcija
Vesna Marinacinspicijent
Romeo Drucker koncertni majstor
Igor Vlajnićkorepetitor
Igor Vlajnićzborovođa
Ana Anconellikorepetitor
Zvonimir Mihanovićoblikovanje svjetla
Giuseppe Verdiskladatelj
Dalibor Laginjascenograf
Ozren Prohićredatelj
Maja Marjančićkoreograf
Nada Matošević Oreškovićdirigent
Francesco Maria Piavelibreto
izvođači uloge
Anamarija KnegoCurra, Leonorina sobarica
Dario BerčićVojni kirurg, liječnik
Davor LešićDon Alvaro
Ivanica VunićCurra, Leonorina sobarica
Ivica ČikešPadre Guardiano, fratar
Kristina KolarPreziosilla, mlada ciganka
Luis ChapaDon Alvaro
Marijan PadavićUn Alcade, Vojni kirurg, liječnik
Marko MimicaPadre Guardiano, fratar, Il Marchese di Calatrava, Un Alcade
Milica MareljaCurra, Leonorina sobarica
Mirko ČagljevićUn Alcade
Olga KaminskaDonna Leonora, kćer
Orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka
Ozren BilušićFra Melitone, fratar
Raul Gabriel IriarteDon Alvaro
Sergej KiselevMastro Trabuco
Siniša HapačDon Carlo di Vargas, sin
Siniša ŠtorkPadre Guardiano, fratar, Il Marchese di Calatrava
Vedrana ŠimićDonna Leonora, kćer
Zbor "Jeka Primorja"
Zbor Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka

'Moć sudbine' je opera u četiri čina skladatelja Giuseppea Verdija, nastala prema libretu  Francesca Marie Piave baziranom na  drami 'Don Alvàro o la Fuerza del SinoA. Saavedre, Vojvode Rivasa te ponekim scenama inspiranim dramom 'Wallensteins Lager' F.Schillera.

Radnja opere događa se Italiji i Španjolskoj sredinom 18.stoljeća. U prvome činu pratimo događaje vezane uz obitelj marikiza di Calatrave, njegova kći  Leonora di Vargas  čeka svog ljubavnika, Don Alvara, podrijeklom iz plemena Inka, no kako joj je otac zabranio brak s Don Alvarom, oni planiraju zajedno pobjeći. Leonora je neodlučna i markiz ih pronalazi u bijegu. Ne želeći nasilje Don Alvaro spušta pištolj koji slučajno opali i ubije markiza.

U drugome činu Leonora i Alvaro su pobijegli i razdvojili su se za vrijeme bijega. Leonora prerušena u muškarca sama luta zemljom u potrazi za Alvarom, od brata Karla, koji je u luci zaposlen oko regrutacije novih vojnika te je ne prepozna, sazna da je Alvaro otišao u Ameriku. Leonora mućena kajanjem i odgovornošću zbog očeve smrti odlučuje se za pustinjački život u samoći u blizini Franjevačkog samostana. Nakon što su prošle godine, Alvaro se pod lažnim imenom priključio španjolskoj vojsci i izgradio vojnu karijeru, prijatelj mu je Karlo, koji je u vojsci također pod lažnim imenom. Alvaro je teško ranjen, i daje Karlu sve što posjeduje moleći ga da uništi sve dokumente nakon njegove smrti, među dokumentima je i Leonorin portret, Karlo tada shvaća da mu je prijatelj zapravo neprijatelj kojeg  je dugo tražio. Karlo otkriva svoj pravi identitet Alvaru, te ga izaziva na dvoboj. Alvaro se pokušava  pomiriti s Karlom u ime prijateljstva, svoje nevinosti i Leonorine ljubavi, ali uzalud. Straža spašava Alvara od bijesnog Karla. Dok okupljena masa ljudi slavi početak rata, Alvaro odlučuje otići u samostan.

Nakon sedam godina Karlo je pronašao Alvara, koji je sada franjevac i pokušava izbjeći sukob. Posljednja scena se događa u dolini između kamenih litica. Leonora koja već godinama živi kao  pustinjakinja još uvijek nije pronašla svoj mir i još uvijek ljubi Alvara, ispred njezinog skloništa se pojavljuju dva čovjeka koja se bore. Alvaro je u dvoboju  smrtno ranio Karla . Ljubavnici se prepoznaju. Karlo, umirući, ubija svoju sestru i ona umire na Alvarovim rukama. Prema prvoj verziji opere Alvaro se nakon Leonorine smrti baci u ponor.

Opera je s velikim uspjehom izvedena u 'Imperialnom kazalištu' u Sankt Petersburgu 10.11.1862.godine. Četvrtoj izvedbi opere prisustvovao je ruski car Aleksandar II. u pratnji carice, a nekoliko dana kasnije Verdi je pozvan na dvor gdje mu je dodjeljeno carsko i kraljevsko priznanje St. Stanislausa.

U kazalištu 'Ivana pl.Zajca' opera je postavljena u režiji Ozrena Prohića, dok  je dirigentica maestra Nada Matošević.

Komentirajte

PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite
naš
Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE