Login za korisnike

Družba Pere Kvržice

Kako je družba maloljetne djece uništila lokalnu korupcijsku hobotnicu i zadrugarstvom kao pretečom dioničarstva, očitala lekciju odraslima.

***

Mato Lovrak zadužio je povijest domaće, poglavito dječje književnosti impresivnim nizom od tridesetak romana, među kojima su najveću popularnost, a poslije i brojne adaptacije u druge medije doživjeli 'Družba Pere Kvržice' i 'Vlak u snijegu'. Lovrak je završio učiteljsku školu i službovao u mnogim mjestima, no usporedo je pisao uzbudljivu pustolovnu prozu za djecu s izrazitim didaktičkim naglascima.

Njegov roman Družba Pere Kvržice priča je o bistrom i snalažljivom seoskom dječaku koji zajedno s vršnjacima odluči u tajnosti preurediti i obnoviti staru i napuštenu vodenicu na kraju sela. Vodenica nije u upotrebi zbog nesloge seljaka, od čega najviše koristi ima lokalni vlasnik parnog mlina, koji uz sve to još i podmićuje suseljane kako bi spriječio da vodenica opet proradi. Družba Pere Kvržice, uz pomoć učitelja, nakon puno truda i rada na koncu ipak osposobljava mlin i predaje ga seljacima.

Prema romanu je 1970. snimljen i istoimeni film u režiji Vladimira Tadeja, a u sezoni 2010/2011. knjigu u predstavu zagrebačkog kazališta Žar ptica pretvara - Oliver Frljić.

On sam o procesu rada na predstavi kaže:

Kako za današnje klince i klinceze igrati “Družbu Pere Kvržice”? Kako im objasniti što su to sloga i nesebičnost, te da kruh ne raste na policama supermarketa? Kako oživjeti jedno prošlo vrijeme u kojem su djeca čuvala krave u današnjem vremenu kad većina djece nikada uživo nisu vidjela kravu?

Iz današnje perspektive, egzotični svijet romana “Družba Pere Kvržice” aktualan je jer govori o vrijednostima o kojima najmlađi naraštaj danas gotovo ništa ne zna. Nasuprot svijetu odraslih u kojem vladaju nesloga, pohlepa i uski osobni interesi, Pero i družba se stavljaju u službu općeg dobra. Oni, bez ikakve naknade, popravljaju stari zapušteni mlin. Njihov poduhvat postaje jedna vrsta utopijskog projekta, ogledni uzorak jednog boljeg, nesebičnijeg svijeta. Oni rade ono što odrasli nisu sposobni napraviti.

Ova predstava nastala je kao pokušaj da se upravo te vrijednosti Lovrakovog djela stave u prvi plan. Ona razvija kazlišni jezik koji je brz i blizak senzibilitetu današnje djece. Bez idealiziranja svijeta u kojem žive, ali i njihove male zajednice, “Družba Pere Kvržice” na kraju pokazuje da je zajedničkim naporom, solidarnošću i spremnošću na različite poteškoće moguće, barem i kratkoročno, izgraditi nešto bolje od onog u čemu živimo.

U predstavi se, uz samog Peru i družbu, kao lik pojavljuje i Mlin koji nas vodi kroz najvažnije epizode njihove avanture. Zahvaljujući njegovim komentarima i prepričavanju, Lovrakov svijet postaje prepoznatljiv i današnjim klincima i klincezima. Nestale su krave, čuvanje kojih je junacima “Družbe” bila najnormalnija stvar. Nestala je vidra koju je Pero ulovio i prodajom njenog krzna zaradio potrebne novce za dovršenje obnove mlina. Sam Mlin će nam morati objasniti što je to bunar i da se voda nije oduvijek kupovala u bočicama. Ali uz sve to na površini drugačije, osnovna ideja -  zajedništo i solidarnost kao preduvjeti da se stvori jedan bolji svijet - je tu.

autorski tim
Goran Jurkovićoblikovanje svjetla
Damir Šimunovićskladatelj
Sandra Dekanićkostimograf
Sandra Banić - Naumovskikoreograf
Oliver Frljićautor adaptacije
Mato Lovraktekst
Leo Vukelićscenograf
Iva Matija Bitangascenograf

izvođači
Andrej DojkićBudala
Ante KrstulovićMilo Dijete
Berislav Tomičić Mlin
Bruno KontrecDivljak
Drago UtješanovićUčitelj; Bunar; Mihael
Gorana MarinMarija
Natalija ĐorđevićDanica
Sven MadžarevićMedo
Tomislav KrstanovićŠilo
Zoran PribičevićPero Kvržica

Odgovori