Naslovnica > VIJESTI > DRAMA > Preminuo Božidar Orešković

Preminuo Božidar Orešković

U Zagrebu je 10. srpnja iznenada preminuo Božidar Orešković poznati hrvatski glumac i dugogodišnji prvak Drame Hrvatskoga narodnog kazališta.
Share on facebook
Share on twitter

Božidar Orešković rođen je 21. kolovoza 1942. u Zagrebu. Studij glume završio je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti 1965. godine u klasi profesora Georgija Para i od iste je godine angažiran u  Drami HNK u Zagrebu, gdje ostaje sve do umirovljenja u rujnu 2007. godine. Već kao student nastupao je u Zagrebačkom dramskom kazalištu, ali pravu  je afirmaciju doživio kao mlad glumac na pozornici nacionalne kazališne kuće.

Sama njegova pojava u kombinaciji s uvjerljivošću kazališnog iskaza i sposobnošću transformacije u najrazličitije uloge činilo je Božidara Oreškovića iznimno zanimljivim glumcem, čiji je svaki izlaz na pozornicu bio osobito zapažen. Izuzetnim glumačkim temperamentom, markantnom pojavom, osebujnom bojom glasa te glumačkom izražajnošću i uživljenošću, pridonosio je punokrvnosti i dojmljivosti likova koje je tumačio kao i cijeloj kazališnoj predstavi u kojoj je sudjelovao.

Prvi njegovi nastupi u Hrvatskome narodnom kazalištu bili su u predstavama Povratak Harolda Pintera i  Najveći junak zapadne Irske Johna Millingtona Syngea u režiji Georgija Para, a već 1967. odigrao je odličnog Pometa u Držićevu Dundu Maroju u režiji Mladena Škiljana.

Često je nastupao u predstavama koje je režijao Petar Šarčević, bio je Dječak u Slučaju u Vichyju i  John Proctor u Vješticama iz Salema Arthura Millera, Leonard u Krvavoj svadbi Federica Garcije Lorce, Marko Barić drami Bez trećeg Milana Begovića, Kreont u Antigoni Jeana Anouilha, Andrija Hebrang u Andriji Hebrangu Zorana Vuletića. Od velikog broja uloga ostvarenih u matičnom kazalištu izdvajaju se Otelo u istoimenoj tragediji Williama Shakespearea u režiji Mladena Škiljana, Garcin u drami Iza zatvorenih vrata Jeana Paula Sartrea u režiji Vlade Habuneka, Vanja u Zagrepčanki Branislava Glumca u režiji Vjekoslava Vidoševića, Hektor u Troilu i Kresidi Williama Shakespearea u režiji Ivice Kunčevića, Filip J. Tudor u Amerikanskoj jahti u splitskoj luci Milana Begovića u režiji Jakova Sedlara, Regent Aleksandar Karađorđević u Berenikonoj kosi Nedjeljka Fabrija i mnonodrama Ratni dnevnici Miroslava Krleže u režiji Georgija Para. Za ulogu Suca Bracka u Ibsenovoj Heddi Gabler u režiji Nenni Delmestre nagrađen je 1996. godine Nagradom Mila Dimitrijević. Njegove posljednje uloge u Drami HNK bile su Capuleti u Romeu i Juliji Wiliama Shakespearea u režiji Petra Večeka 2003., Žandar u Octopussyju Ivana Vidića u režiji Ivice Boban 2003. te uloga Waronigga u Sprovodu u Theresienburgu Miroslava Krleže u režiji Tomislava Pavkovića 2008. godine. Odigrao je mnoge filmske uloge, među ostalima u filmovima  Divlji anđeli Fadila Hadžića, Pucanj Krešimira Golika, Krhotine-kronika jednog nestajanja Zrinka Ogreste, Gospa Jakova Sedlara, Isprani Zrinka Ogreste, Kako je počeo rat na mom otoku Vinka Brešana, Novogodišnja pljačka Dražena Žarkovića, Zavaravanja Željka Senečića, Je li jasno, prijatelju? Dejana Aćimovića, Kraljica noći Branka Schmidta, Slučajna suputnica Srećka Jurdane.

Sudjelovao je u mnogim televizijskim filmovima i serijama kao što su Kapelski kresovi, Punom parom, Mačak pod šljemom, Inspektor Vinko, Ptice nebeske, Bitange i princeze, Obični ljudi, Urota, Dobre namjere, Ponos Ratkajevih, Sve će biti dobro i dr.

Sredinom 1990-ih osnovao je vlastito kazalište, Teatar 101 u kojemu je uprizorio nekoliko vlastitih i tuđih tekstova u obliku malih i pokretnih produkcija, u kojima je i glumio, surađujući većinom s kolegama iz matičnog kazališta te s kojima je  gostovao diljem Hrvatske (Zvonimir Zoričić Tatarski biftek, William Shakespeare Otelo, Branislav Glumac Tko je tko u Hrvatskoj, Vedrana Rudan Uho, grlo, nož i dr.)

Božidar Orešković bavio se i pisanjem. Autor je hvaljenog romana Sedmi dan u kojemu je na osebujan način literarno iskazano iskustvo smrti i umiranja. Napisao je  osam monodrama, brojne kazališne tekstove, drame i adaptacije, od kojih je mnoge sam uprizorio i u njima nastupao. Godine 2009. praizvedena je u režiji Georgija Para njegova komedija Glasnogovornik, duhovita i satirična rekapitulacija glumačkog života.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI
PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite naš dnevni Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE
NAJNOVIJE