Login za korisnike

Saloma

Biblijska zavodnica zbog koje je bez glave ostao Ivan Krstitelj stiže u Umag.

***

Povijesna je ironija da je ime biblijske raspuštenice izvedeno iz hebrejske riječi za "mir" (shalom). Obijesna Saloma zatražila je od svojeg poočima Heroda Antipe glavu Ivana Krstitelja kao nagradu za ples sedam velova. Saloma je dobila što je tražila: Krstiteljeva glava završila je na pladnju, a Saloma u (pop-)kulturi.

U drami Oscara Wildea Saloma ubrzo gubi razum i odaje se nekrofiliji, te biva pogubljena istog dana kad i Ivan Krstitelj. Strauss je pak bio blaži, pa joj je u operi iz 1905. dopustio da se  dvaput udati i roditi djecu. U likovnoj interpretaciji Gustavea Moreaua postala je Saloma ikona fin-de-sieclea, a 1953. odigrala ju je Rita Hayworth.

Wildeova drama je izvorno napisana na francuskom jeziku i to iz jednostavnog razloga jer je tada u Engleskoj vladao zakon lorda Chamberlaina koji je, između ostalog, branio prikazivanje biblijskih likova u kazalištu. Zbog toga je i londonska premijera 1891. godine zabranjena i premještena u Pariz, a engleska je publika na prvu javnu izvedbu Wildeove drame morala čekati sve do 1931.

Wilde prikazuje Salomin ples kao erotičan, čarobni ples sedam vela u kojem Saloma polako skida odjeću sa sebe i ostaje posve gola, a prisutne su i brojne kontroverze kao što je Herodova opsjednutost vlastitom pokćerkom i Salomin poljubac mrtvoj glavi Ivana Krstitelja zbog kojeg na kraju biva ubijena.

Iz Cetinja u Umag 'Saloma' stiže uz viziju redatelja Eduarda Milera, koji je u Salomi preopznao priču o 'suvremenom čovjeku lišenom misaonog, duhovnog i vizionarskog aspekta'.


Odgovori

POVEZANE VIJESTI