Login za korisnike

Dundo Maroje

Držiću možemo svašta zamjeriti – poziv na rušenje države, sumnjivo financijsko poslovanje i bavljenje umjetnošću. Usprokos tome, najvažniji je hrvatski komediograf.

***

Ono što je Englezima «biti ili ne biti», u slavnom monologu još slavnijeg Hamleta, Hrvatima su zasigurno «ljudi nahvao i ljudi nazbilj». Zato i nije neobično da je Dundo Maroje komad koji se gotovo stalno nalazi na repertoaru hrvatskih kazališta, a prolog Dugog Nosa jedan od najzahvalnijih glumačkih izazova domaće dramske literature (a posljedično i nezaobilazna referenca u biografiji). Iako glumačkih izazova u dotičnoj komediji ne manjka – od izjelice Pometa do raskalašenog sina Mara, svi Držićevi likovi dobra su podloga za briljantne glumačke kreacije.

Priča je, vjerujemo, dobro poznata: radnja je smještena u Rim, gdje boravi mladi Dubrovčanin Maro trošeći novac na zabavu i lagodan život. Njegov otac dundo Maroje stiže u Rim kako bi urazumio mladića i vratio ga na pravi put, a kroz Rim Marin Držić zapravo priča priču o Dubrovniku. Maru pomaže, ili odmaže, kako se uzme, sluga Pomet, čija veza s Petrunjelom čini drugu, ali zato ne i manje važnu liniju teksta. Ova komedija, kao uostalom i druga Držićeva djela, nalazi svoje uzore u talijanskoj renesansnoj komediji koja je, opet, često slijedila antičke predloške. A da je već zloupotrebljeni nešto kasniji pisac William Shakespeare mogao čitati hrvatski, sigurno bi se neka prerada Držića našla u njegovu opusu.

Osim što je izazov za glumce, kanonski pisac svakako je i izazov za redatelja. Držić je svoje tekstove uglavnom postavljao sam, s nekolicinom prijatelja koji bi se okupljali u glumačkim družinama pod raznim imenima, od kojih je svakako najpoznatija Njarnjasi, a virus kazališta uhvatio je još za vremena studija u Sieni, gdje je čak i bio kažnjen zbog izvođenja predstave usprokos zabrani. Zabrane i kazne pratile su i ostatak Držićeva života – zbog političkog djelovanja često je proganjan, a urotnička pisma, pronađena 1938., u kojima poziva na rušenje tadašnje vlasti u Dubrovniku, i danas su predmet istraživanja i rasprave.

Ozren Prohić, redatelj najnovije verzije, odlučio je 'Dunda Maroja' izmaknuti iz njegovog povijesnog vremena i približiti ga današnjici, u čemu su mu pomogle dramaturginja Sanja Ivić, scenografkinja Dinka Jeričević i kostimografkinja Irena Sušac. Kako Držić danas drži vodu i može li nam propitivanje povijesno značajnih djela donijeti neka saznanja o novijem kazalištu i vremenu, provjerite u zagrebačkom HNK.

autorski tim
Marin Držićautor teksta
Barbara Matijevićscenski pokret
Davor Bobićskladatelj
Iva Grgićjezični savjetnik
Mirella Protegaasistent kostimografa
Marta Crnobrnjaasistent scenografa
Ivana Bobanasistent za scenski pokret
Sanja Ivićdramaturg
Ozren Prohićredatelj
Irena Šušackostimograf
Dinka JeričevićDinka Jeričevićscenograf
Matko Sršenjezični savjetnik
Deni Šesnićoblikovatelj svjetla

izvođači
Alen ŠalinovićGrubiša
Ana BegićPetrunjela
Barbara VickovićOštijerka
Davor BorčićGulisav
Dora LipovčanOštijerka
Dušan GojićBokčilo
Franjo KuharVlaho
Ivan BrkićPavo Novobrđanin
Ivan JončićPipero
Ivana BobanOštijerka
Joško ŠevoPomet Trpeza
Krunoslav ŠarićDundo Maroje
Livio BadurinaLaura
Ljubomir KerekešNiko
Marija KohnBaba Perina
Milan PleštinaPopiva
Miro ŠegrtKamilo
Mirta ZečevićPera
Nikša KušeljNikša KušeljMaro Marojev
Tomislav KrstanovićDživo
Tomislav StojkovićSadi
Vedran MlikotaTripče
Žarko PotočnjakUgo Tudešak
Zijad GračićDugi Nos; Gianpaulo Oligiati, Kapetan

Odgovori