Login za korisnike

Mazepa

Tragičana ljubavno-ratna priča o kozačkom vođi napokon će oživjeti u zagrebačkom HNK-u.

***

Iako općenito smatrana jednom od boljih opera  Petra Iljiča Čajkovskog (libretist Viktor Burenin), 'Mazepa' se rijetko izvodi, pa tako i svoju zagrebačku praizvedbu doživljava 126 godina nakon ruske.

Tročinska je opera smještena u Ukrajini, u 18. stoljeću. Ukratko, Marija, kćer velikaša Kučobega objavljuje ljubav mnogo starijem kozačkom vođi Mazepi, a zatim mladić Andrej izražava svoju nakonost prema velikaševoj kćeri. Mazepa traži ruku Kučobegove kćeri, no ovaj to odbija. Kučobegov plan da prokaže Mazepu kao neprijatelja carstva propada i velikaš završava u zatvoru. Marija pokušava spasiti oca iz tamnice, ali stiže prekasno - već su mu odrubili glavu. Tijekom Poltavske bitke obračunaju se Andrej i Mazepa.

Čajkovski se inspirirao osrednjom, imperijalistički obojanom Puškinovom poemom Poltava iz 1828. koja opisuje sudjelovanje kozačkog vođe Ivana Stepanovića Mazepe (1639.-1 709.) u Poltavskoj bitci, zapodijenutoj između Švedske i Rusije. Romantičarsku zaluđenost likom i djelom kozaka Mazepe nisu ipak započeli Rusi - Puškina je inspirirala Byronova poema iz 1819., za kojom je kasnije posegnuo i Victor Hugo u svojoj poeziji. Mazepa je i simfonijska poema Franza Liszta iz 1851., a i Théodore Géricault ga je ovjekovječio na propetom konju.

Čajkovski je operu pisao od 1881. do 1883. Opisujući Poltavsku bitku, u kojoj je car Petar Veliki porazio švedskog kralja Karla XII., Puškin si je dopustio određenu slobodu ne bi li stvorio snažne likove. Velikaš Kučobeg, čija kćer bježi s Mazepom, u stvarnosti je, primjerice, uspio spriječiti kćerin bijeg s fatalnim kozakom.

Čajkovski je pisanje opere spomenuo svojem izdavaču u ljeto 1881., da bi uskoro postao potpuno opsjednut pričom o tragičnoj ljubavi i političkoj izdaji koju priča Puškinova romantičarska poema. Posegnuo je i za nekim svojim starijim partiturama, udišući im  novi život, pa je tako materijal iz njegove simfonijske poeme 'Romeo i Julija' postao Mazepin i Marijin duet iz drugog čina. Libretist Burenin vjerno je slijedio Puškinovu poemu, ali veliki skladatelj nije bio zadovoljan s njegovim radom, zamjerajući mu nezainteresiranost za likove. Čajkovski je imao veliku ulogu u preradi ključnih dijelova libreta, a on se mijenjao i nakon praizvedbe. Skladatelj se odlučio u prvi plan staviti ljubavnu priču, pa je izmislio lik Andreja, nesretno zaljubljenog mladića koji igra važnu ulogu u Marijinoj nesretnoj sudbini.

'Mazepa' umnogome podsjeća na 'Evgenija Onjegina' - u objema operama Čajkovski u središte stavlja mladu ženu koju strastvena ljubav neizbježno vodi prema tragičnom kraju. Ipak, likovi iz Onjegina na Čajkovskog su ostavili jači dojam, pa se značajni dijelovi partiture vežu uglavnom samo uz lik Marije i Mazepe. Vješto korišten lajtmotiv naglašava Mazepinu negativnu stranu, a značajan je i arioso o ljubavi prema Mariji iz prvog čina, te onaj o ukrajinskim noćima u drugom činu. Glazba koja prati susret Marije i Mazepe u drugom činu jedan je od vrhunaca opere. Konkurira mu briljantno ironična glazba sa samog kraja opere, kada Marija pjeva uspavanku Andreju, a čija je melodija  istovjetna onoj njene arije o Mazepi kao caru Ukrajine. Čajkovski je narodnu glazbu koristio mahom u prvom činu, inspirirajući se kozačkim folklorom.

autorski tim
Lea Krpanasistent kostimografa
Tea Bašićasistent kostimografa
Branko Lepenscenograf
Mihail Sinkevičdirigent
Viktor Bureninautor libreta
Tijana Gojićprevoditelj libreta
Ivan Faktorvideo projekcije
Ante Serdarasistent scenografa
Ljudmila Šumarovalektor
Petar Iljič Čajkovskiskladatelj
Blaženka Kovač Carićkoreograf
Ivan Josip Skenderzborovođa
Josip Šegoasistent dirigenta
Petra Dančevićkostimograf
Ozren Prohićredatelj
Maja Marjančićasistent koreografa
Deni Šesnićoblikovatelj svjetla

izvođači
Alen GotalBaletni par
Damir FatovićIskra
Danijela ZobunđijaBaletni par
Ivica TrubićOrlik
Luciano BatinićKočubej
Luis ChapaAndrej
Orkestar HNK u Zagrebu
Simfonijski puhački orkestar OS RH
Stjepan FranetovićPijani Kozak
Tamara Franetović - FelbingerMarija
Vladimir VanejevMazepa
Zbor Opere HNK u Zagrebu
Zlatomira NikolovaLjubov

Odgovori