Projekt Leksikon YU mitologije pokrenut je 1989. na inicijativu Dubravke Ugrešić i urednika u tadašnjem 'Startu' Dejana Kršića i Ivana Moleka. Potom je u drugoj polovici devedesetih, preseljen i na web, a u međuvremenu, tim je upotpunjen suradnicima iz beogradske izdavačke kuće Rende i zagrebačkog Postscriptuma koji su 25. 5. 2004. objavili knjigu koja na 464 stranice obuhvaća 912 leksikografskih jedinica i 555 ilustracija, i do danas je jedna od najprodavanijih knjiga u zemljama nastalim iz bivše Jugoslavije.
Stoga i nije čudno što je selektor kazališnog programa BELEF-a, (Beogradskog letnjeg festivala), Žanko Tomić odlučio da prva ovogodišnja festivalska premijera nastane baš po Leksikonu, a u njegovom vlastitom konceptu i režiji Ninoslava Šćepanovića, te u izvedbi Milorada Kapora, Milovana Filipovića, Ninoslava Đorđevića, Suzane Vuković i Jelene Đukić.
Kako kaže službena najava:
Predstava zasnovana na knjizi " Leksikon Yu mitologije" pokušava da na ironičan način, shodno protoku vremena, odgovori na pitanje šta je ostalo od mitologije jedne zemlje.U pomenutoj knjizi, koja je poslužila kao osnov pozorišnog čina, u obliku leksikografske forme date su predstave o pojmovima, knjigama, muzici- rečju, popularnim fenomenima jedne zemlje kroz intimne ispovesti. Uzimajući za polazište te ispovesti, pokušavamo da se igramo sa njihovim značenjem slabeći ga ili pojačavajući u zavisnosti od situcije, te pokušavamo da damo odgovor na ličnom planu o tome šta je i da li je išta ostalo u sećanju na jednu zemlju. Sećanje zna da bude varljivo, ali je kao materijal za igru izuzetno prijemčivo i, nadam se, publici zabavno. Predstava zasnovana na ''Leksikonu Yu mitologije'' je predstava nalik Felinijevom Amarkordu, o odrastanju i suočavanju sa svime što ono donosi, oslikana ironičnim pristupom.U suštini, svako odrastanje je jedna vrsta demitologizacije sveta odraslih i dovođenja istog u ironijski kontekst- koji je ovde dat kroz prizmu mitologije zemlje koje nema.
No, na sam dan premijere (15. srpnja) predstave na BELEF-u u koprodukciji s Jorik teatrom, autorima se u beogradskim se Večernjim novostima s prijetnjom tužbe javila Slađana Novaković, direktorica izdavačke kuće Rende:
Direkcija "Belefa" nije nam poslala ponudu za ugovor - nastavlja Slađana Novaković. - Mi, kao izdavač, nikada ne bismo ni pomislili da objavimo knjigu bez regulisanih autorskih prava, a sad je urađena predstava bez dozvole.
Pre nego što su počeli da rade predstavu trebalo je da dođu kod nas u "Rende" radi dogovora za korišćenje "Leksikona". Do sada smo imali dobru saradnju sa gradskom vlašću i sa "Belefom" i zato nam je žao što se ovo dogodilo. Ali, pošto smo mi suizdavači imamo obaveze i prema zagrebačkom "PostSkriptumu" i ne možemo nijednu odluku da donesemo bez konsultacije sa njima. Užasavam se sudova, ali bolje da oni to plate na vreme, da ne bi došlo do procesa. Možda su oni zato i promenili prvobitni naziv predstave, pa su smislili šifrovani naslov, a onda ispod, stavili da je rađeno po motivima pomenute knjige.
Autorski tim predstave odbio je komentirati ove ove optužbe, a zagrebački izdavač Postskriptum, tj. njegovi predstavnici također su bili nedostupni za komentar. No, zato nam je nekolicina zagrebačkih autora izvornih Leksikonovih natuknica u telefonskom razgovoru prenijela kako u cijeloj priči oko regulacije autorskih prava na tekstove u Leksikonu postoji poprilična zavrzlama, budući da gotovo niti jedan od njih nema ugovor s izdavačima.
Dean Kršić tako kaže da bi volio da ga je netko kontaktirao oko prava na izvođenje, ali da se u principu grozi sudova i da mu bilo kakvu suđenje s autorima predstave ne pada na pamet.
Drugi pak autori ističu kako njihov rad na Leksikonu nikad nije bio honoriran, te da s izdavačima nemaju ni ugovor (?!?!), pa ne vide na koji način izdavači misle (i dalje) utjerivati novac za autorska prava - koja nemaju.
Bilo kako bilo, u skladu s još jednom natknicom Leksikona, onom Milića od Mačve - 'piši šta 'oćeš, samo stavi sliku', 'Kikiriki' se zahavljujući ovom publicitetu već sad ne mora bojati za broj prodanih ulaznica, a smiješi mu se, makar i skandalozna, turneja po zemljama bivše Juge.
Kikiriki će premijerno biti izveden 15. srpnja, i na BELEF-u će potom imati još tri izvedbe, a što će na njih reći publika i kritika, znat ćemo za koji dan. U međuvremenu možete baciti oko na ostatak BELEF-ova programa, na kojemu je između ostalog i premijera nove predstave zagrebačkoj publici poznate Dalije Aćin u suradnji s dramaturgom Sašom Božićem, kao i ona teksta 'Tvrđava Europa' Igora Marojevića, a koja je s velikim uspjehom praizvedena u Španjolskoj.
17.07 | 21h
18.07 | 02.08 | 21h
KNKNPNKN | Koncept Zanko Tomić
Dramatizacija i ko-produkcija: Ninoslav Šćepanović | po motivima knjige ,,Leksikon YU mitologije''
Koprodukcija sa ,,Jorik teatrom''
Šanac kod Leopoldove kapije
16.07 | 21h
Bertolt Breht | BUBNJEVI U NOĆI | režija: Martin Kočovski
Gostovanje Narodnog teatra ,,Vojdan Crnodrinski'', Prilep, Makedonija
Jugoslovensko dramsko pozorište
18.07 | 21h
19.07 | 21h
Not Me | Dunje Jočić, koprodukcija sa Grand theatrom, Danska
Pozorište na Terazijama
20.07.
tokom dana
KAMENJE I SNOVI | Odile Duboc
Koprodukcija sa gradom Belfortom, Francuska, Francuskim kulturnim centrom, So Novi Beograd,
Servisom za savremeni ples Stanica
Beogradska tvrđava
21.07 | 21h
22 | 23.07 | 21h
Igor Marojević FORTRESS EUROPE | redatelj: Predrag Štrbac
22 | 23 | 24.07.
DUETI | Meet expectations | Dalija Aćin
Tursko kupatilo
25 | 26.07 | 18h
ČARNIN POJ | režija: Petar Pejaković | Produkcija Udruzenje gradjana Kulturmobil
Linija autobusa 26, Kalenić pijaca
27.07 | 21h
28 | 29.07 | 21h
Mihail Bulgakov MAJSTOR I MARGARITA | dramatizacija: Milena Depolo | redatelj: Boško Đorđević
Koprodukcija sa ,,Zvezdara teatrom''
Pozorište ,,Boško Buha''
