Login za korisnike

Bjesovi

Dramu o ideološkim sukobima u Rusiji 19. stoljeća režira Janusz Kica prema Dostojevskom, Camusu i Wajdi.

***

Fjodor Mihajlovič Dostojevski napisao je roman Bjesovi 1872. godine. Albert Camus 1959. godine adaptira ga u dramski tekst, a poljski redatelj Andzrej Wajda 1988. godine po tom predlošku snima film. Iako se radi o jednom od najpolitičnijih djela Dostojevskog, s vrlo čvrstim uporištem u konkretnoj situaciji devetnaestostoljetne Rusije, obrade u različitim vremenima i umjetničkim oblicima, među kojima smo nabrojili samo neke, potvrđuju njegovu univerzalnost. Tome svjedoči i prva ovogodišnja premijera u zagrebačkom HNK koju će, prema sva tri spomenuta referentna djela, režirati Poljak dobro poznat hrvatskoj publici, Janusz Kica i to uz dramaturšku suradnju apsolventa ADU Gorana Ferčeca. Kako u službenoj najavi HNK nismo dobili ništa osim nepotpune podjele i popisa suradnika, ostaje nam u kratkim crtama opisati izvornik Dostojevskog.

Radnja 'Bjesova' koncentrirana je oko pet glavnih likova kroz koje Dostojevski prikazuje sraz ideologija i njime prouzrokovane političke turbulencije u carskoj Rusiji. S jedne strane, autor opisuje rast utjecaja ljevičarske misli i revolucionarnih tendencija, a s druge, konzervativna strujanja koja im se bezuspješno odupiru. Verhovenski pokušava organizirati istomišljenike s kojima želi svrgnuti vlast u gradu i uspostaviti socijalistički poredak, temeljen na Šigajlovljevim radikalnim idejama. Uvjeren je kako bi se početna pobuna u njegovom gradu proširila na ostatak zemlje, a kao vođu pobune vidi Stavrogina, karizmatičnog i kontroverznog nihilista. Nasuprot njima nalazi se Šatov, ruski pravoslavac koji je napustio svoje ljevičarske ideje. Pobunjena skupina ubija Šatova, a Verhovenski se nada da će Kirilov, suicidalni nihilist, u svojem oproštajnom pismu preuzeti odgovornost za njegovo ubojstvo. Međutim, pobuna neuspješno završava, Verhovenski bježi, a ostatak njegove družine je uhićen...

autorski tim
Albert Camusautor predloška
Janusz Kicaredatelj
Fjodor Mihajlovič Dostojevskiautor predloška
Marko Japeljscenograf
Diana Kosec - Bourekkostimograf
Stanko Juzbašićskladatelj
Ivan Kušanprevoditelj
Barbara Bourekasistent kostimografa
Đurđa Škavićjezični savjetnik
Olivije Marečićoblikovatelj svjetla
Goran Ferčecdramaturg

izvođači
Alma PricaAlma PricaMarja Timofejevna Lebjatkina
Bojan NavojecIvan Šatov
Božidar BobanArhijeraj Tihon
Branka CvitkovićVarvara Petrovna Stavrogina
Damir MarkovinaMavrikij Nikolajevič
Davor BorčićAleksej Jegorovič
Franjo KuharGrigorejev
Goran GrgićPetar Stepanovič Verhovenski
Iva Mihalićstudentica
Ivana BobanLiza Drozdova
Katja ZubčićPraskovja Drozdova
Kristijan PotočkiLjamšin
Livio BadurinaAleksej Kirilov
Ljubomir KerekešKapetan Lebjatkin
Luka DragićSjemeništarac-student
Milan PleštinaNikolaj Stavrogin
Miro ŠegrtAleksej Jegorovič
Nera Stipičevićstudentica
Nikša KušeljNikša KušeljFećka
Olga PakalovićDarja - Daša Šatova
Tomislav StojkovićLiputin
Vanja MatujecMarja Šatova
Vedran MlikotaVirginski
Zvonimir ZorčićStepan Trofimovič Verhovenski

  • Predstava kakvu Hrvatska doista zaslužuje, napokon i rekao bih ali baš u pravo vrijeme, odgledao sam je u dahu, u dahu od četiri sata, ma kako to zvučalo čudnovato. Sve čestitke glumcima, s ponekom su iznimkom svi od sebe dali upravo ono što je trebalo da se pred gledateljima događa predstava onoga što jest pravi Dostojevski, a naša stvarnost.

Odgovori

POVEZANE VIJESTI