Login za korisnike

Mjuzikl Dundo Maroje 08

I Komedija se pridružuje obljetničkom slavljenju Držića, vadeći iz naftalina jedan od najvećih hitova iz svoje mjuzikl povijesti.

***

Mjuzikl Dundo Maroje nastao prema istoimenom djelu Marina Držića praizveden je 1972. , godine koja je bila (i ostala) jedna od najvažnijih u povijesti domaćeg mjuzikla. Naime, početkom '72 u GK Komedija praizvedena je Jalta, Jalta Alfija Kabilja, i činilo se da se njezinom senzacionalnom uspjehu dugo nitko neće moći približiti. No već koncem godine, na scenu je stigao 'Dundo' prometnuvši se u neočekivan hit koji je na istoj sceni izveden preko 500 puta, a nova produkcija tog povijesnog naslova logičan je Komedijin prilog sezoni u kojoj se proslavlja 500. godišnjica rođenja Marina Držića.

Mjuzikl su zamislili i kreirali naš najpoznatiji držićolog te ujedno libretist, Marko Fotez, autor stihova Stijepo Stražičić i skladatelj Đelo Jusić. Uglazbljeni 'Dundo' u svom se najvećem dijelu drži Držićeva originala, a glavna je razlika u činjenici da mjuzikl dva prologa (Negromantova i Pometova), pretvara u glazbeni epilog.

U središtu pozornosti nije Dundo Maroje, kako bismo pretpostavili iz naslova djela, nego Ugov sluga Pomet, kojega je Držić preuzeo iz svoje ranije (za sada izgubljene) komedije Pomet, čije je ime također poslužilo za naziv istoimene kazališne družine Marina Držića. Lukavi sluga, kako to obično biva, rješava probleme (uz put ismijavajući plemstvo i aristokraciju), te omogućava da se na kraju spajaju tri ljubavna para: Maro i Pera, Laura i Ugo, Pomet i Petrunjela. Sva tri donose specifičnosti renesansne komedije: ideju preodijevanja (Pera), ideju prepoznavanja (ustanovljuje se da je Laura izgubljena kćer nekog bogataša), kao i tipičan par duhovitih sluga (Pomet i Petrunjela nalikuju na Harlekina i Pulcinellu) koji su daleko pametniji i spretniji od svojih zbunjenih gospodara i koji zapravo vladaju situacijom...

Skladatelj Đelo Jusić u partituri se koristio folklornim elementima, ali i elementima popularne glazbe, parafrazirajući između ostaloga i vlasititi hit Jedan dan (kojim je s 'Dubrovačkim trubadurima' 1968. sudjelovao i na natječaju za pjesmu Eurovizije), te pretvorivši ga u Jedan grad, odu Dubrovniku i Držiću. No, svakako najpopularniji originalni song iz mjuzikla 'Dundo Maroje' jest onaj Život je lijep, Pometa i Petrunjele, koji vam donosimo za kraj ovog uvoda u predstavu.

'Život je lijep' pogledajte i poslušajte u izvedbi iz ovogodišnje sezone HTV-ova showa Zvijezde pjevaju, čiji su se mnogi sudionici našli i u podjeli predstave, ali ne i pobjednički dvojac - Nikša Kušelj i Ivana Kindl.

[youtube:http://www.youtube.com/watch?v=kn5w4U2IWsg]

autorski tim
Stijepo Stražičićautor stihova
Morana Čalejezični savjetnik
Marin Držićautor teksta
Matija Vujicakostimograf
Suzana Slivakoreograf
Duško Zubaljkorepetitor
Boris Štefančićpomoćnik redatelja
Vlado Štefančićredatelj
Marko Fotezautor libreta
Dario Štulićzborovođa
Veseljko Barešićdirigent
Anđelko Kosoblikovatelj svjetla

izvođači
Adalbert TurnerOndardo de Augusta
Ana HruškovecTreći oštijer
baletni ansambl GK Komedija
Berislav HunskiCeremonijal majstor
Boris PavlenićUgo Tudešak
Damir LončarSadi
Danijela PintarićLaura
Dario DošlićDrugi oštijer
Dario ŠtulićPjevač serenade
Drago AsićKapetan straže
Đani StipaničevMaro
Goran MalusNiko
Ivica ZadroBokčilo
Jasna Palić PicukarićPetrunjela
Mila ElegovićLaura
Mirela Brekalo PopovićBaba
Mladen KatanićPrvi oštijer
Nina Kaić MadićPera
orkestar GK Komedija
Richard Dick SimonelliDundo Maroje
Ronald ŽlaburPomet
Sandra BagarićPetrunjela
Saša BunetaPopiva
Stjepo GleđPjevač serenade
Teo NikolacVlaho
Vid BalogSadi
Vladimir TintorMaro
zbor GK Komedija

  • Jasno mi je da su učiniili sve da bi govorili naglaskom i trude se, što je vrlo lijepo, ali im jako ne uspijeva i zvuče otužno. Iako je Držić nalazio uzore u antici, nije mi jasno čemu toliko meandara u scenografiji i kostimografiji. Najviše mi nije jasna florescentno-kričavo zelena i narančasta i plava i roza rasvjeta. Ni to što eto 19 ljudi u zboru normalno pjeva, dok jedna eto krešti ko da oće sve čaše u gradu razbit samo svojim glasom. I zašto nakon pauze pogase svjetla pa orkestar svira nekih 10 minuta a da ne dignu zastor i ništa se ne događa, samo se čuje glazba kojoj se ne vide uzroci. Mogu jednostavno počet svirat na početku pauze pa taman završe dok se svi smjeste za drugi dio, a ne da nas jadne dave s gle-što-mi-sve-znamo-svirat.I zašto je do pauze sat i pol, a nakon pauze pol sata. Nije da im je neka razlika gdje stave pauzu. Mislim, ljudi su bježali van i ne čekajući najavljenu i žuđenu pauzu…

  • Kao što je spomenuto u mandarininom komentaru, termin pauze je nelogično odabran ali mislim kako ljudi nisu izlazili van prije nje ili se bar to nije primjetilo.
    Pojedini dijelovi teksta su nerazumljivi, ipak je u pitanju dubrovački jezik uz nešto talijanskog, ali ništa strašno i ne utjeće toliko na razumijevanje priče. Naime izgleda kako je ipak djelomično prilagođeno na hrvatski jezik jer, kad sam to morao čitati u srednjoj školi ostao je isjećaj što sam to pročitao, nešto na stranom jeziku koji ne razumijem.
    Zbog toga sam bio vrlo skeptičan prema ovom mjuziklu ali na kraju sam se prevario i vrlo mi se svidjelo pa mogu preporučiti i ostalima nek pogledaju, vrlo je zabavno.

Odgovori