Login za korisnike

Put oko svijeta za 80 dana

Jednu od najpoznatijih pustolovina iz književnosti Krešimir Dolenčić prenosi na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih.

***

Ovo antologijsko djelo napisao je Jules Verne, po nekim statistikama nakon Agathe Christie najprevođeniji pisac svih vremena, rodonačelnik znanstvene fantastike u književnosti i jedan od najpreciznijih vizionara koji je u svojim literarnim djelima anticipirao tehničke izume i znanstvena dostignuća bez kojih bi svakodnevica kakvu danas živimo bila gotovo nezamisliva.

Ogledni primjer Verneovih predskazanja je distopijski roman Pariz u dvadesetom stoljeću, otkriven 1989. godine, objavljen 1994., iako napisan davne 1863., gdje je začuđujućom točnošću zamislio moderne tehničke i znanstvene komponente kojima su analogni današnji neboderi, automobili na benzin, vlakovi velike brzine, klimatizacijski uređaji, internet, električna stolica, televizija, dizalo i kalkulator, pa čak i Eiffelov toranj. Također, u djelu Od Zemlje na Mjesec prepoznate su iznenađujuće sličnosti sa stvarnim slijetanjem na Mjesec 1969. godine, naime u knjizi trojica astronauta polijeću s mjesta udaljenog samo 130 kilometara od NASA-ine piste.

Put oko svijeta za osamdeset dana jedan je od pedeset i četiri romana iz ciklusa Voyages Extraordinaires u kojem glavni lik Phileas Fogg, inače bogataš nezavidnog društvenog života i ovisnik o rutini, upada u raspravu o tvrdnji da je moguće proputovati svijet u osamdeset dana. Kako bi provjerili tu tezu, on i njegov sluga Passepartout uskoro kreću na put iz Londona, kombinirajući vlak i parnjaču kao prijevozna sredstva. Put ih vodi preko Sueza gdje ih čeka prva komplikacija: detektiv Fix uvjeren je da je Fogg pljačkaš banaka za kojim je u potrazi i nastavlja ga slijediti. Fogg i Passepartout žurno stižu u Bombay, te im se tijekom vožnje kroz Indiju pridružuje Adouna koju spašavaju od smrti i vode sa sobom do kraja putovanja. Napreduju prema Hong Kongu gdje su nakratko odvojeni, a Fix Passepartoutu otkriva svoju misiju da uhapsi Fogga, ali pristaje ih slijediti na ostatku puta ništa ne odajući ne bi li ga uhvatio na engleskom tlu. Sljedeće postaje su Yokohama, zatim San Francisco iz kojeg transkontinentalnom željezničkom linijom dospijevaju u New York, ali ne bez prepreka pa ih usporava krdo bizona i skupina Indijanaca koji otmu Passepartouta. Na Atlantskom oceanu zatiče ih oluja, ali na kraju ipak uspijevaju doći do Engleske u zadanom roku, Fix shvati da je gonio krivog čovjeka, a Fogg i Adouna se vjenčaju.

Redatelj Krešimir Dolenčić jedan je od brojnih koji u Verneovom romanu pronalaze materijal za adaptaciju. Verne i Adolphe d'Ennery dramatizirali su ga 1874. godine za predstavu koja je s uspjehom igrala u Parizu. Nešto slobodniju adaptaciju 1946. godine producirao je Orson Welles u varijanti mjuzikla za koji je Cole Porter napisao libreto i muziku. Uspješan i nagrađeni mjuzikl režirao je Des McAnuff krajem osamdesetih, a iz filmskog svijeta najpoznatija je verzija iz 1956. godine koju je režirao engleski redatelj Michael Andreson, u glavnim ulogama nastupili su David Niven i Cantinflas, a film je osvojio pet Oscara. Od novijih verzija 2004. godine snimljena je adaptacija s Jackieom Chanom u ulozi Passepartouta i Steveom Coganom u ulozi Fogga. Također, montipajtonovac Michael Palin snimio je niz televizijskih epizoda emisije inspirirane knjigom, a koje prate rutu iz knjige.

Krešimir Dolenčić najavljuje akciju i smijeh, te kaže kako se njegova verzija oslanja na engleski humor, posebno montipajtonovce, s animacijom u stilu Terryja Gilliama.  U predstavi nastupa i živi bend, kao i dvadeset polaznika dramskog studija Učilišta ZeKaeMa.


Odgovori