'Komedija ‘Tartuffe’ vjerojatno je najpoznatije Molièreovo djelo. Prvi je put izvedena 1664. na proslavi u Versaillesu i gotovo odmah cenzurirana na zahtjev religioznih pristaša Kralja Luja 14. Sam kralj navodno nije imao nikakvu namjeru cenzurirati komad, ali je zbog pritisaka na to na kraju ipak pristao. O prirodi samog komada možda najviše govori činjenica je riječ tartuffe ušla u suvremenu uporabu kako u francuskom tako i u engleskom jeziku, a koristi se kako bi se opisalo prepredenog hipokrita koji hini pretjeranu ispravnost, naročito onu religioznu.
Na početku komada, bogati Orgon uvjeren je kako je Tartuffe čovjek velikog vjerskog zanosa i poštenja. No, Tartuffe je zapravo dvolični virtuozni varalica, koji će bez da zapravo laže, navesti Orgona da učini sve što on želi. Do trenutka u kojem Orgon shvati pravu Tartuffeovu narav, potonji već imati svu legalnu kontrolu nad imetkom i obitelji ovog prvog. U sve to, Tartuffe samo što nije oženio Orgonovu i kći i to na njegov poticaj. Orgonova žena Elmira i sin Damis sakupe dovoljno dokaza protiv Tartuffa, no Orgon im ne vjeruje sve dok na kraju Elmira ne zamoli Orgona da se sakrije ispod stola dok Tartuffe i ona razgovaraju te se Tartuffova prevara otkriva. Sve sretno završava, kralj raskida Tartuffov ugovor o posjedovanju svih Orgonovih imanja, a Tartuffa policajac odvodi u zatvor.
Odnosno, bilo bi tako da se Dan Vasile odlučio za vjernost originalu, no u skladu s vremenom u kojem mnogi prolaze nekažnjeno, osuvremenjena verzija donosi pobjedu Tartuffa nad okolinom - na kraju uspije provesti svoj plan, dobije što želi i samozadovoljno puši cigaretu...