Osebujna tumačenja Zakona o braniteljima na sjednici saborskog Odbora za medije

Nadrealna je bila današnja, 15. sjednica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.

Na dnevnom su redu bili Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije (VEM) i Agencije za elektroničke medije za 2019. godini i razgovor o odluci VEM-a da radijsku koncesiju na 101 MHz dodijeli tvrtki Top radio d.o.o. u vlasništvu Ivana Jurića Kačunića.

Sukob članova Vijeća za elektroničke medije

Naime, kako već tjednima otkrivaju različiti mediji, s Miroslavom Kutlom povezani Ivan Jurić Kačunić vlasnik je žigova (robnih marki) cijelog niza radio stanica zbog čega se opravdano sumnja da krši zakonske odredbe o nedopuštenoj koncentraciji, a k tome je prijavi na natječaj priložio nevjerodostojnu dokumentaciju. No, ni nakon otkrića svih tih činjenica Vijeće nije promijenilo odluku, već je petero njegovih članova i dalje glasalo 'za' tvrtku Jurića Kačunića, dok su protiv - uz izdvojena mišljenja - bili predsjednik i potpredsjednik vijeća.

Nakon gotovo dvostanog 'rešetanja' na Odboru, ispostavilo se, među inim,  da se petorka koja je glasala 'za' smatra prevarenom od predsjednika vijeća, jer im on - kao pravnik - nije otkrio da prijavu Jurića Kačunića smatra ništetnom. Taj niz nevjerojatnih istupa gotovo je nemoguće prepričati, pa zainteresiranima preporučamo gledanje cijele snimke sjednice, ovdje.

Kad se, pak, konačno ispostavilo da svemu izrečenom usprkos Vijeće neće promijeniti svoj stav i da ga prije okončanja sudskih postupaka koje su pokrenuli drugi kandidati na natječaju za koncesiju Odbor nema namjeru sankcionirati, činilo se da svi konačno mogu odahnuti, a predsjednica, Natalija Martinčević (Reformisti), sjednicu već krenula proglašavati završenom.

Nije gotovo dok nije gotovo

Ispravio ju je, međutim, zastupnik Nino Raspudić (NZ/Most), upozoravajući da je na dnevnom redu ostala još točka 'Razno', te da u sklopu iste želi upozoriti Odbor na potencijalnu nezakonitost natječaja za Glavnog ravnatelja HRT. Snimku tog dijela sjednice u cijelosti možete pogledati u nastavku.

Podsjetimo: da je natječaj za Generalnog ravnatelja HRT protuzakonit otkrili smo upravo mi ovdje, upozoravajući da u mu nedostaju obavezne odredbe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Raspudić je objasnio i analogiju s natječajem u zagrebačkom HNK, koji je, 12 dana nakon također našeg otkrića poništen, te zatražio od prisutne ministrice kulture i medija objašnjenje cijele situacije.

Očitovanje ministrice kulture i medija

Odgovor Nine Obuljen Koržinek u kojem objašnjava kako nema, ali ipak ima analogije između natječaja za HNK u Zagrebu i onog na HRT, kao i da je ovaj prvi poništen jer je bio 'friško raspisan', toliko je nevjerojatan da ga prenosimo u cijelosti:

"...evo ja nisam zaista spremna sa pravnim mišljenjem niti mogu tumačiti Zakon o braniteljima, ali sam pripremljena dati odgovor jer smo o tome višekratno razgovarali u Ministarstvu zadnjih tjedana.

Prvo, po našem mišljenju, dakle ne iznosim ovdje niti sam ovlaštena tumačiti zakon, ali vrlo otvoreno prenosim naš stav velika je razlika između HNK i HRT. Reći ću da je odluka o poništenju odnosno ponovonom raspisivanju natječaja za HNK bila donešena i iz jednog pragmatičnog razloga jer je to uočeno par dana nakon što je natječaj raspisan iako nisam bila sigurna da je nužno to napraviti, bilo je i jedno i drugo mišljenje, ali s obzirom da je natječaj bio friško raspisan predstavnica ministarstva u Kazališnom vijeću koje taj natječaj raspisuje je isto tako bila stava da se ništa neće dogoditi ako se taj natječaj ili poništi ili ne poništi zato jer se i u slučaju imenovanja intendanta HNK koje se provodi po posebnoj odredbi zakona i kojeg imenuje Vlada, a pogotovo u slučaju imenovanja Glavnog ravnatelj HRT koji ima svoj lex specialis ne provodi na način da bi se mogla dogoditi situacija iz Zakona o braniteljima, a to je da dva kandidata imaju potpuno iste uvjete, isti broj bodova, pa se odlučuje na način da se da prednost ili ovome ili onome.

Dakle tu se ne provode testiranja, ne radi se o klasičnom zapošljavanju, nego prvo Hrvatski sabor imenuje temeljem ovdje razgovora i vašeg načina odlučivanja, vi ćete donijeti odluku, a nakon toga će se s tom osobom sklopiti ugovor o radu kao jedan potpuno tehnički akt koji će napraviti HRT. Tako da mi smo, kad smo razmišljali o tome, a naravno sad se to počelo potencirati u medijima, možda neki žele produljiti situaciju neimenovanja ravnatelja HRT što mislimo da ne bi bilo dobro, meni je moram priznati, sad stvarno vrlo otvoreno govorim, smatram vi ste Sabor, vi ste Odbor, vi ćete provoditi razgovore.

Vi doslovno svakog kandidata možete pitati je li branitelj ili nije branitelj. Dakle, uopće, vi ćete odlučivati temeljem programa, i da je bilo
možda dobro da se i to ispuni, vjerojatno jest, bi li to palo na sudu ili ne bi , vrlo mi je teško to vjerovati, bilo je nekoliko prijepornih situacija, tako da mislim da vi kao zakonodavac, koji ste sve te zakone donosili možete o tome donijeti odluku, ali zaista vrlo iskreno i otvoreno, temljem razgovora koje smo vodili, mi smatramo da činjenica da se ovdje radi o imenovanju zapravo na dužnost, a ne natječajnom postupku zapošljavanja kao što su drugi natječajni postupci za zapošljavanja, da je to nešto što se ne bi trebalo dovoditi u pitanje..."

Ipak dodatne konzultacije

Ministričino izlaganje prisnažila je i predsjednica Martinčević objašnjavajući da ne zna kako bi te stavke zakona uopće bile provedene u procesu izbora Glavnog ravnatelja, dok je zastupnik Hasanbegović (DP) ustvrdio kako Odbor može poništiti natječaj, ali će na koncu ipak biti izabran onaj kandidat kojeg odabere premijer Plenković.

Raspudić je odgovorio kako se Odbor ipak dužan držati slova zakona, kako je rizik da natječaj bude poništen prevelik, te kako i Odbor snosi odgovornost, pa bi bila manja šteta da se natječaj poništi i raspiše novi.

S njim se složio i član vladajuće kolacije, Dario Hrebak (HSLS) koji je ustvrdio da bi se eventualno ignoriranje nezakonitosti moglo zastupnicima vratiti kao bumerang, baš poput prethodne točke dnevnog reda, nakon čega su se svi prisutni složili da provedu detaljne konzultacije te da odluku o eventualnom poništavanju natječaja donesu početkom idućeg tjedna.

Što kažu stručnjaci

I mi smo u međuvremenu konzultirali brojne pravne stručnjake, od kojih je većina bila u najmanju ruku iznenađena načinom na koji je Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji tumačila ministrica kulture.

Osim samog nepoštivanja odredbi rečenog zakona, posebno problematičnim smatraju tumačenje da se taj propust može nadoknaditi naknadnim ispitivanjem kandidata o nečemu što nije bio uvjet natječaja, odnosno mogućnošću da se oni samo usmeno, umjesto zakonom propisanim materijalnim dokazima izjašnjavaju o svom eventualnom braniteljskom statusu. Kako nam je naveo jedan od stručnjaka: "To bi bilo eklatantno kršenje jednog drugog zakona, Zakona o radu. Tako biste kandidate mogli pitati i planiraju li uskoro imati djecu i time ih eliminirati. To je nedopustivo."

No, najveći od svih pravnih autoriteta s kojima smo razgovarali, izv. prof. dr. sc. Viktor Gotovac s katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bio je kratak i rezolutan:

"Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ne ostavlja ni najmanji prostor za drugačiju interpretaciju. Natječaj mora biti poništen."

Hoće li tijekom vikenda u svojim konzultacijama isto zaključiti i članovi Odbora ili će, kako su i sami danas u jednom trenutku zaključili, prijeći preko svega pa naknadno 'dobiti po glavi', otkrit ćemo već idućeg tjedna.