Uz članove Odbora, u radu sjednice putem video veze sudjeluju ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek, intendantica Dubravka Vrgoč, predstavnica Grad Zagreba Jelena Pavičić Vukičević, predsjednik Kazališnog vijeća Duško Ljuština, te u ime Radničkog vijeća Ljubomir Puškarić.
Na početku sjednice Zlatko Hasanbegović istaknuo je kako je jučer u Hrvatskom saboru urudžbiran novi materijal Radničkog vijeća koji zastupnicima nije dostavljen, pa je zatražio da im se isti žurno dostavi.
Prva je riječ dobila Dubravka Vrgoč, koja je kao i na prošloj sjednici ukratko ponovila svoju verziju kronologije događanja.
Potom je predsjedavajuća Bedeković izvijestila da su pristigli materijali Radničkog vijeća umnoženi i da će ih upravo podijeliti.
Riječ je potom dobio operni prvak i sindikalni povjerenik Ljubomir Puškarić. Na početku je zahvalio svima, ali i glumicama koje su na ADU progovorile o zlostavljanju, kao i Viliju Matuli koji je otvorio temu mobbinga te ustvrdio kako je nužno da se o toj temi progovori i danas. "Nepovratno je izgubljeno povjerenje, nepovratno", istaknuo je Puškarić opisujući kronologiju odnosa zaposlenika s intendanticom. Podsjetio je i ministricu na njezinu neprimjerenu usporedbu situacije u kazalištu s onom u nogometu. "Uvjeren sam da biste da nisu na snazi epidemiološke mjere oko kazališta gledali prosvjede, pa i štrajk i to će se dogoditi prije ili kasnije ako aktualna uprava ne ode".
Usred Puškarićeva izlaganja počela je navodno pucati veza, odnosno odjednom ga se uopće nije čulo, pa je odlučeno da se Puškarić telefonom javi Odboru, što je i učinio.
"U kazalištu je puna 42 dana na snazi bila odluka o testiranju koja se provodila pod prijetnjom otkazom što je suprotno Ustavu, ljudskim i radničkim pravima", naveo je samo jedan od primjera Puškarić. Obratio se Vrgoč rekavši joj da nema ništa protiv nje osobno, ali da joj je uspjelo podijeliti cijelu kazališnu javnost. Da je nebrojeno puta upozoravana i da je povjerenje izgubljeno, no da u postojećem ozračuju nije moguće raditi.
Predsjedavajuća ga je pokušala prekinuti, navodno zbog vremena, no ipak mu je dozvoljeno da završi.
Puškarić je zatražio žurnu reformu HNK u Zagrebu, te da se pronađe osoba koja može voditi kuću. Na koncu je čestitao Vrgoč što je HNK u Zagrebu pretvorila u dramsko kazalište.
Na red je potom došao i predsjednik Kazališnog vijeća Duško Ljuština. On je ustvrdio da je vijeće nekoliko puta raspravljalo o epidemiološkim mjerama i da iz svih materijala koje su službeno dobili nisu mogli zaključiti da je bilo kršenja istih. Tu je i on počeo imati problema s vezom, pa je uslijedila igra gluhih telefona dok se s njim nije uspostavila telefonska veza.
"Nakon što je podnesena kaznena prijava Kazališno vijeće je sve te informacije primalo na znanje, ali ono nije nadležno da provodi istrage. Kad sam ja u pitanju, ja sam 26. vodio sjednicu s vrlo blagim COVID-19 simptomima, dan nakon toga sam dobio pozitivan nalaz. Nakon toga sam pitao svog liječnika može li se to smatrati bliskim kontaktom, on je rekao da ne, pa to zato nisam ni učinio", rekao je Ljuština što je u potpunoj suprotnosti s njegovim prethodnim medijskim izjavama.
"Bareza potpisuje da nešto nije valjalo, a on je bio direktor te Drame, odnosno Opere", rekao je Ljuština i ustvrdio da će ovakve rezultate kazalište teško ikad ponoviti u budućnosti i da je teško pronaći period u kojem je kazalište bilo ovako uspješno. Još jednom je ustvrdio da je Kazališno vijeće raspravljalo o svemu što mu je upućeno.
Ni Jelena Pavičević Vukičević nije se mogla uključiti video vezom, odnosno nije ju se čulo, pa su i nju nazvali telefonom. Po njoj se tema iskorištava za politička prepucavanja i izražavanje osobnih nezadovoljstva, te da to nije dobro, kao i da se od Vrgoč traži da odgovore koje cijeli svijet nema i da to nije korektno. Na koncu je izrazila nadu da će Uprava ipak naći balans između epidemioloških mjera i održavanja programa.
Konačno, uvodnu riječ je dobila i ministrica kulture. Tema koja je počela kao propitivanje epidemioloških mjera, pretvorila se u zahtjev za smjenu Uprave, dok drugi dio javnosti i zaposlenika traži da im se dozvoli da nastave raditi. "Ja još jednom apeliram i molim da ako postoji bilo koja osoba koja je bila pozitivna, a da uprava nije reagirala da me o tome izvijesti", rekla je. Primjedbu Ljubomira Puškarića o testiranju pod prijetnjama otkazom okvalificirala je kao "otpor testiranju".
Rekla je i kako je prvo primila one zaposlenike koji su intendantici dali podršku, a tek potom odlučila primiti predstavnike Radničkog vijeća, ali i njih tek nakon što su odbili odabrati samo jednog koji će ih predstavljati.
Vezano uz zahtjeve za smjenu Upravu poručila je da je svaki zaposlenik bilo koje javne ustanove dobrodošao u Ministarstvo i da će svi biti saslušani, ali da za nju nije prihvatljivo pisanje peticija, isticanje transparenata i slično. Potencijalnim rješenjem smatra budući da novi Zakon o kazalištima, a najavila je da će oformiti i jedno posebno tijelo koje će sve što je dosad u javnosti izneseno detaljno analizirati, te ponovno naglasila iznimno dobre financijske rezultate kazališta i da je nakon puno godina kazalište gostovalo izvan granica Hrvatske. Podsjetila je i da zaposlenici HNK u Zagrebu imaju osigurane plaće za razliku od samostalnih umjetnika, te da ih dio ne može raditi i neće moći još dogledno vrijeme, pa će to vrijeme biti iskorišteno za analize. Kad spomenuto povjerenstvo koje planira osnovati bude obavilo svoj rad ona će opet zatražiti sjednicu Odbora, rekla je te optužila Ljubomira Puškarića da iznosi prijetnje.
Potom je predsjedavajuća Bedeković još jednom ustvrdila kako je tema epidemiologije iskorištena za pokušaj smjene intendantice.
Onda je otvorena rasprava u kojoj je prva riječ dobila Marijana Puljak.
Žalosno je, rekla je što zaposlenici nisu imali osjećaj da navedene probleme nisu mogli riješiti unutar svoje kuće nego su morali s njima na ovakav način izlaziti u javnost. Istaknula je i da njezina namjera nije nikakva politizacija već nastojanje da se smiri situacija u kazalištu koje bi trebalo biti ogledno svim ostalima. Ako dolazi do kaznenih prijava, to je dokaz da nešto nije u redu. Primjedbu g. Puškarića da bi ispred HNK bili prosvjedi da je drugačija epidemiološka situacija nije, kaže, doživjela kao prijetnju. Pozdravila je i osnivanje novog povjerenstva, ali da je ono kasno došlo. Istaknula je i par pitanja koja želi da se razjasne: kome su se zaposlenici obratili kad je počela zaraza, kakva su to testiranja provođena u kazalištu i što je s odlukom o poštivanju tzv. zakona o zviždačima?
Zlatko Hasanbegović je ustvrdio kako zastupnici nisu dobili sve relevantne dokumente nisu dobili na vrijeme jer pošta u Hrvatskom saboru od sobe A do sobe B putuju 48 sati. Kazališno vijeće, kaže, nije uvijek jednoglasno podržavalo sve odluke, jer je on sam dok je bio član istog u pravilu bio protiv. O sam je, podsjeća, iznio pred Kazališno vijeće ključni problem mobbinga koji je prema tvrdnjama 30-tak zaposlenika, potpisanih imenom i prezimenom, ovdje temeljno pitanje. Kad je iznio tu temu pred Kazališno vijeće, tri dana kasnije je razriješen, a tek nakon toga je tema stavljena na dnevni red kojom prigodom je Duško Ljuština samo ustvrdio da to mora riješiti uprava, dok je predstavnica ministrice na tom vijeću zaključila da je rasprava u tom predmetu potpuno nepotrebna. "Stvar je jednostavna, gospođo Vrgoč nemojte HNK u Zagrebu pretvarati u školu glume Miroslava Mike Aleksića; ministrice smijenite intendanticu!".
Predsjedavajuća je, spočitavajući mu fiksaciju na HNK, izrekla Hasanbegoviću drugu opomenu zbog nepravilnog nošenja maske.
Replicirao joj je Hasanbegović kako je njegova misija bila smjena Vrgoč kao preduvjet za reformu HNK u Zagrebu.
Zastupnik Bakić ustvrdio je da je pod ovom upravom učinjen značajan iskorak u programu, produkciji, privlačenju nove publike i internacionalizaciji. Istovremeno, kaže, svjedočimo dvjema peticijama od kojih jedna podržava upravu, a druga traži njezinu smjenu, što svjedoči ozbiljno narušenim odnosima za što odgovornost snose i Ministarstvo kulture, i Grad Zagreb i Kazališno vijeće, zbog čega bi po njemu upravo Ministarstvo trebalo započeti proces medijacije. Podsjetio je i da je njegov prijedlog bilo osnivanje povjerenstva koje se ne bi samo bavilo epidemiološkim mjerama. već i općenito situacijom u kazalištu. Istaknuo je i propust u provođenju Zakona o prijaviteljima nepravilnosti. Pozvao je sve da ulože dobru volju da se kriza prevlada dijalogom i argumentima.
Zastupnik Pavić složio se da je COVID bio povod za raspravu, a da pitanje unutarnjih odnosa nije pitanje za ovaj Odbor. Pitanje smjene intendantice nije pitanje za Odbor, kaže i još jednom poziva na dijalog. Žao mu je da je oporba, pred lokalne izbore, iskoristila umjetnike za buduće izbore.
Replicirala mu je zastupnica Puljak ustvrdivši da se slaže da međuljudski odnosi nisu tema za ovaj odbor, ali da su u HNK ti odnosi u takvom stanju da je Ministarstvo kulture tek na poticaj odbora odlučilo osnovati posebno povjerenstvo, što je trebalo očito napraviti i prije. Oporba nije podizala kaznene prijave već smo sazvali odbor kako bi se strasti smirile.
Riječ je dobio zastupnik Vili Matula. "Želim reći da smo zabrinuti glasovima o mobbingu. Uočen je propust uprave da primjeni odredbe Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Odgovornost za taj propust snose Kazališno vijeće i Ministarstvo kulture i Grad Zagreb kao suosnivači. Nedopustivo je da se pozitivni propisi RH ne primjenjuju u instituciji kojoj su osnivači RH i Grad Zagreb. Zakon je stupio na snagu prije godinu dana, a pravilnih je donesen prije nekoliko dana. Zbog ukazivanja na mobbing s više strana potrebno je čim prije otvoriti postupak da se takve prijave mogu podnositi.", rekao je. Zatražio je i da se osobe koje su prijavile mobbing isključe iz procesa medijacije kako bi se zaštitilo njihovo dostojanstvo. Da je dobre suradnje i komunikacije bilo, kriza i skandali mogli su se izbjeći. Zalažemo se zato da sve vanjske uspjehe kazališta prate i oni unutrašnji, te poštivanje ljudskih i radničkih prava kaže. Problem je, kaže, problem je što je tzv. Zakon o zviždačima zamišljen prvenstveno za prijavu korupcije, te da je očito potreban poseban zakon o prijavi mobbinga o čemu u svojim izvještajima govori u svojim izvješćima i Pučka pravobraniteljica, jer su žrtve zlostavljanja na radu sad bez prave zaštite.
Zastupnica Sabina Glasovac ustvrdila je da Odbor niti postavlja niti smjenjuju intendanticu. Velika većina zaposlenika traži smjenu i zastupnici pred tim nisu mogli niti smjeli zatvarati oči. "Danas se ministrica poziva na povjerenstvo? Što ste radili dva i pol mjeseca? Da ste to učinili na vrijeme mi ne bismo danas imali ovu sjednicu. Ističete da vi niste imenovali intendanticu već ste je 'naslijedili' od Milanovićeve Vlade. Mi ovdje ne možemo zatvoriti oči i uši da u HNK u Zagrebu neke stvari ozbiljno ne funkcioniraju. O uspjesima možemo razgovarati na nekoj drugoj sjednici. Pa bismo mogli razgovarati koliko je sredstava otišlo na razne tužbe i bolovanja. Kršenje zakona je itekako bitno.", kaže Glasovac. Potpisnici apela, kaže, traže samo bolje uvjete rada. "Jer ova intendantica ako je i digla razinu poslovanja, još je više uspjela podijeliti kazalište, natjerati ljude da se opredjeljuju tko je za nju tko je protiv nje. Po novom je 30 ljudi koji imenom i prezimenom ozbiljno optužuju intendanticu za mobbing."
Replicirao joj je Pavić tvrdeći kako ljevica i desnica u koaliciji politiziraju. Odgovorila mu je Glasovac da je to da se žrtvu i zlostavljača uvjerava kako je "to tako u braku", te da ljude koji su žrtva nasilja tako dodatno viktimizirati može samo hadezeovac poput njega.
Nakon kraćeg prepucavanja još je jednom replicira Glasovac, koja je ustvrdila su uz sve razlike ona i Hasanbegović na istoj strani u želji da se ustvrde činjenice, te da HNK u Zagrebu treba biti područje slobode, a ne tiranije. Nevjerojatno joj je s kakvom se lakoćom prelazi preko ozbiljnih optužbi za mobbing na račun intendantice Vrgoč.
Rade Šimičević istaknuo je kako mu je žao da je HNK u Zagrebu u ovakvoj situaciji, te da je teško pitanje kome vjerovati. Odlaziti na posao, a da nemaš sve uvjete, to je grozna stvar, kaže. Po njegovoj ocjeni ministrica čini dobru stvar da se oformi jedno neutralno povjerenstvo, da se ispita situacija i da se tako dođe do rezultata. On kaže, ne može vjerovati, da se do danas ništa nije poduzelo.
Glasovac je istaknula kako je Kazališno vijeće još prije tri, pa onda opet i dvije godine upozoreno na mobbing i nije poduzelo ništa.
Šimičević joj je replicirao da se sve moglo riješiti na Upravnom vijeću (kojeg u HNK nema, op. a), te da ne može vjerovati da ona tako govori o intendantici i o HNK.
Predsjedavajuća Bedeković je potom uzela riječ za pojedinačnu raspravu i opet se vratila na produkcije i financijske uspjehe kazališta. Ustvrdila je i da ipak postoje dvije strane i podijeljena mišljenja i različita pisma potpore, te da iz toga proizlazi činjenica da je potrebno otvoriti otvoreni dijalog, pa zato pozdravlja osnivanje povjerenstva.
Replicirala joj je Glasovac, upitavši je tko je doveo do toga da imamo dvije strane. "Tko je doveo do toga da mjesecima već HNK trese najveći skandal u njegovoj povijesti? Nažalost, stječe se dojam da uprava kazališta nije dorasla zadatku. Pa čak i neki dan kad smo se trebali oprostiti do Mire Furlan, ne samo da nisu bili u stanju ispričati joj se što je dobila otkaz, nego je netko tu u ime kazališta falsificirao činjenice u posljednjem pozdravu."
Glasovac je potom upozorila Bedeković da joj kontinuirano isključuje mikrofon tako je onemogućujući u raspravi, što je Bedeković priznala, ali i ustvrdila da to ne radi namjerno. Odbila je dalje dati riječ zastupniku Hasanbegoviću jer mu je prethodno dala treću opomenu.
Telefonski se za riječ javio Duško Ljuština, kojeg je isprva bilo nemoguće čuti zbog tehničkih smetnji. "I danas se, nažalost, ovdje nenamjerno spominje Upravno vijeće. Ovo tijelo kojim ja predsjedavam zove se Kazališno vijeće. Ono je imalo neku ozbiljniju ulogu do donošenja novog Kazališnog zakona koji je branila tadašnja ministrica Andrea Zlatar Violić. Molim gospodina Matulu da pročita što u Statutu kazališta piše o Kazališnom vijeću. Onda ćemo se moći puno bolje razgovarati.", rekao je.
Dubravka Vrgoč je odlučila odgovoriti na nekoliko optužbi: "Tema mobbinga došla je u HNK kad je g. Hasanbegović bio član Kazališnog vijeća. Kada je 2017. godine došao i dopis na Kazališno vijeće iz Udruge za mobbing i dopis jednog psihijatra koji je bio odaslan na sve adrese i u Saboru i u Skupštini grada. Ja sam osobno podnijela prijavu na sudu i dobila sam taj sud jer se u tom pismu koje je poslano ruši dignitet Dubravke Vrgoč...Htjela bih odgovoriti i g. Matuli jer se iz ovog vidi tko je uvodio temu mobbinga u HNK s gospodinom Hasanbegovićem. O mobbingu možemo razgovarati, ali od početka mog mandata postoji povjerenica za zaštitu dostojanstva povjerenika...". Ustvrdila je i kako je točno da zakon o zviždačima nije poštivan, ali da je to bilo zbog nesuglasica službi. Istaknula je da ona nije podijelila ansamble i da se nije trudila da ih zavadi, već da svojim umjetničkim radom budu ravnopravni, što je kaže, i učinila kad su sva tri ansambla imala 91% popunjenosti predstava. Replicirala je da i Sabini Glasovac da je ona prva napravila intervju s Mirom Furlan i da je ona prva u ZKM dovela predstavu Mire Furlan u Zagreb odnosno u ZKM.
Replicirao je Matula kojemu je drago da će se, u najmanju ruku, razmotriti prijave o mobbingu jer postoje svjedočanstva koja su u najmanju ruku zabrinjavajuća. Zatražio je i da Kazališno vijeće i Ministarstvo kulture i ured Pučke pravobraniteljice ispitaju koliko u prijavama za mobbing ima istine.
Zastupnica Puljak je podsjetila da tzv Zakon o zviždačima nije isto što i povjerenik za dostojanstvo radnika. I da joj se objasni zašto je onda kazalište prijavljeno Državnom inspektoratu. Vrgoč je ustvrdila kako je kaznena prijava različita od povjerenika za dostojanstvo radnika. Vrgoč je još i priznala da Zakon o prijaviteljima nepravilnosti nije poštivan zbog nekih "unutrašnjih problema".
Konačno, zastupnica Glasovac kaže da je u Drami podjela pola-pola, da je u Baletu malo drugačija situacija, a da je cijela Opera protiv intendantice. U slučaju Mire Furlan, kaže, osvrnula se na neprimjeren nekrolog na službenim stranicama u kojem se tvrdi da je ona kazalište napustila iz političkih razloga.
Tu joj je opet iskopčan mikrofon pa nastavak njezina izlaganja javnost nije čula.
Vrgoč je u odgovoru na repliku priznala da su narušeni odnosi, ali da se ne može govoriti pola ih je ovdje, a pola ondje jer se nada da će kazalište opet profunkcionirati, te dodala i da se ravnatelj Drame ispričao za taj nespretni tekst koji je napisala Sanja Ivić, prethodno v.d. intendantice.
Ljubomir Puškarić ustvrdio je da su se zaposlenici obraćali pismeno i usmeno i Upravi i Stožeru civilne zaštite, da se Glavni tajnik sindikata prije tužbe izravno obratio ministrici, dakle da su svi sve znali. Zamolio je ministricu da se raspita imaju li svi zaposlenici opremu koja im je potrebna za rad, kad se već govori o financijskim uspjesima. Ističe da svima stoji na raspolaganju i da podržava izgradnju nove scene i novog kompleksa u Adžijinoj. No, kaže, prijava za zaštitu dostojanstva izgleda ovako: prijava stiže intendantu s imenom i prezimenom i sadržajem, a onda intendant tu prijavu predaje Leonardu Jakovini koji onda dalje istu istražuje. Ovim putem, kaže, apelira da se to promijeni. Da bi tu osobu trebali birati zaposlenici, a ne uprava.
Vrgoč je dobila priliku za repliku: postoji povjerenik za zaštitu dostojanstva, to nije Leonard Jakovina, nego Vlasta Ramljak, nego se daje izravno povjereniku i ja o tome nemam pojma.
Završno je riječ dobila ministrica kulture koja je izrazila zadovoljstvo jer misli da je rasprava i danas i na prošloj sjednici bila korisna. Kaže da je komunicirala cijelo vrijeme, da je apelirala, da je imala desetke sastanaka i da će prvo pozvati g. Puškarića te da će s njime napraviti plan kako će se i što analizirati. Kaže da se puno problema tu izmiješalo koje su u nadležnosti raznih tijela. Apelirala je na sve da se obrate prvo osnivačima, ali da je jako teško kad za optužbe saznaju iz javnosti, a bez prilike da se na nadležnim tijelima te teme rasprave. Na kraju je istakla kako su zadnje epidemiološke mjere značajno otežale rad svih kazališta i kako je Ministarstvo posvećeno tome da se u Hrvatskoj ne dogodi ono što se događa u drugim državama: otpuštanja, neizvjesnost i slično. Najavila je i donošenje novog Zakona o kazalištima jer ga treba prilagoditi potrebama današnjeg vremena.
Marijana Puljak zaključila je da je svjesna da je u uvjetima pandemije otežan rad svim umjetnicima i da pozdravlja sve što im može pomoći, ali je pitala kad je Ministarstvo zadnji put provelo nadzor nad radom HNK u Zagrebu, jer da jest i da je poštivan Zakon o prijaviteljima nepravilnosti, jer da jest da možda ne bi došlo do cijele ove situacije.
Ministrica je ustvrdila da ne zna kad je to bilo, ali da kao što je intendantica priznala da su odgovorni što nije donesen, da su tako i oni odgovorni, ali je odmah nakon toga pripomenula kako su ustanovili ozbiljne probleme pri zapošljavanju tijekom prethodne uprave.
Zastupnik Hasanbegović je predložio zaključak i zatražio da se isti stavi na glasanje. Predsjedavajuća mu je to ipak dozvolila, ne propustivši napomenuti kako ima fiksaciju i frustraciju.
Zaključak je glasio: "Saborski odbor na temelju činjenica iz rasprave i različitih dokumentiranih pritužbi protiv intendantice HNK u Zagrebu, Dubravke Vrgoč poziva ministarstvo kulture da sukladno zakonu i Statutu HNK hrvatskoj Vladi predloži razrješenje intendantice Dubravke Vrgoč."
Zaključak nije usvojen, s tek jednim glasom za.
Potom je svoj prijedlog zaključka predložila predsjedavajuća Bedeković: "Odbor će kao matično tijelo nastaviti kontinuirano pratiti sve aktivnosti za provođenje kulturne politike u HNK u Zagrebu, s obzirom da policija i Državno odvjetništvo provode izvide, a s obzirom na trodiobu vlasti, ovaj odbor ne može donositi zaključke na ovu temu."
Marijana Puljak je na to zatražila je da se zaključku doda i zahtjev Ministarstvu da provede nadzor nad radom HNK u Zagrebu, budući da ministrica ne zna kad je zadnji put proveden.
Predsjedavajuća je to odbila jer je kaže to u ionako u djelokrugu rada Ministarstva kulture.
Glasovac je imala potrebu objasniti zašto ne može podržati zaključak, a to je da bez obzira na trodiobu vlasti Odbor kao nadležan može tražiti da bude izviješten od strane Ministarstva o svim aktivnostima po pitanju svega što je izneseno na današnjoj sjednici. Činjenica je, kaže, da postoji problem u komunikaciji, da je situacija nepomirljiva, a postoje odgovorni ljudi koji dosad nisu prepoznali i prevenirali ovakve probleme, sad moraju reagirati, Mi smo ovdje zaduženi da "ministrici pušemo za vrat", i mi možemo tražiti da nas se ovdje u jednom razumnom roku izvijesti što je učinjeno, a ne da budemo opet za mjesec dva dana opet budemo bombardirani vijestima kao iz crne kronike, rekla je Glasovac.
Bedeković nije prihvatila taj rok za izvješće već je napomenula da je provođenje kulturne politike iz zaključka de facto to što ona traži, a zastupnik Bakić je zatražio i da se u zaključak uvrsti apel za dijalog. Glasovac je istaknula da Bedeković nije u pravu i da ne razumije da joj ministrica nije nadređena, na što joj je Bedeković opet iskopčala mikrofon. Glasovac je rekla da nikome nije ugodno, ali da ako ona ništa ne traži od Ministarstva kulture, da to nema smisla.
Riječ je još jednom dobila ministrica koja je željela istaknuti kako osobno uvijek dolazi na odbor i o svemu želi razgovarati i zahvaljuje na ovoj raspravi. Ako zastupnici budu željeli nastavak rasprave o HNK u Zagrebu ili bilo kojoj drugoj instituciji, kaže, bilo bi korisno da ministarstvu ostave vrlo precizna pitanja.
Na to je opet došlo do tehničkih problema, pa se ostatak izlaganja ministrice nije čuo.
Na koncu je s 8 glasova za usvojen zaključak koji je predložila predsjedavajuća Bedeković.