Na samom početku sjednice Zlatko Hasanbegović iznio je prijedlog koji je potpisala trećina članova odbora, da se sazove tematska sjednica Odbora posvećena isključivo situaciji u zagrebačkom HNK, te da na istu budu pozvani osim ministrice i intendantice, i predstavnici sindikalnih povjerenika u funkciji Radničkog vijeća i predsjednik Kazališnog vijeća, Duško Ljuština, jer se rasprava može voditi samo ako su svi involvirani prisutni, a ne tako da je nazočna samo jedna strana.
Sabina Glasovac istaknula je da zbog činjenice da su ministrica i intendantica mjesec i 2 dana odbijale očitovati na zahtjev predsjednice Odbora, kao i da su neke materijale članovi Odbora dobili samo sat vremena prije današnje sjednice, ponovila je zahtjev da se na današnjoj sjednici ne raspravlja o HNK u Zagrebu već da se u roku od 8 dana sazove tematska sjednica posvećena isključivo toj temi, te da na nju budu pozvani svi relevantni sugovornici.
Predsjednica Odbora, Vesna Bedeković odbila je te prijedloge i to navodno zbog epidemiološke situacije, te dodala da se 'do besvijesti' može širiti krug svih zainteresiranih dionika, te da je su zbog tog razloga na sjednicu pozvane intendantica Vrgoč i ministrica Obuljen Koržinek.
Suprotstavila joj se Sabina Glasovac pozivajući se na poslovnik, budući da su u skladu s njim zastupnici još jučer uputili zahtjev za tematsku sjednicu, naglašavajući još jednom da tema koja je na danas na dnevnom redu nije jednaka onoj o kojoj zastupnici žele razgovarati jer su se u međuvremenu dogodile brojne druge stvari.
Zlatko Hasanbegović prisnažio je taj zahtjev i podsjetio predsjedavajuću da se eventualne dodatne sugovornike na sjednicu može uključiti i putem video veze.
Predsjednica Odbora podsjetila je da se upravo vodi istraga temeljem kaznene prijave, na što joj je Vilim Matula postavio pitanje znači li to da se istraga vodi protiv Radničkog vijeća i Kazališnog vijeća, kad oni ne smiju nazočiti sjednici, a intendantica i ministrica mogu.
Nakon kraćeg prepucavanja javila se i Marijana Puljak na čiji je zahtjev tema i dodana na dnevni red, te potvrdila kako je iznimno važno da sve strane budu nazočne.
No, predsjednica Bedeković ustrajavala je na tome da ne želi sazvati tematsku sjednicu.
Potom se u raspravu uključio i Milorad Pupovac koji je ustvrdio da ne treba pridonositi kaosu, te da on neće ostati u prostoriji dulje od još 15 minuta osim ako se ne otvore svi prozori upravo iz epidemioloških razloga. Dodao je i da on kao član odbora želi čuti mišljenje ministrice i intendantice, ali da time ne isključuje mogućnost da glasa i za to da se održi tematska sjednica. Izjavio je da želi imati kompletnu sliku, pa da zato najprije želi čuti ministricu i intendanticu, pa ako mu to ne bude dovoljno da će onda glasati i za prijedlog tematske sjednice.
Glasovac mu je odgovorila da bi od njega očekivala poštivanje poslovnika, temeljem kojeg je pet zastupnika jučer predalo zahtjev za tematsku sjednicu, na što joj je Pupovac odgovorio da se postavlja kao pretenciozna učiteljica, te potom izašao sa sjednice.
Bedeković je ustrajala u svom naumu pa je stavila dnevni red na glasanje, te je isti većinom glasova usvojen, a na koncu glasanja na sjednicu se vratio i Milorad Pupovac.
O zagrebačkom HNK će se, dakle, raspravljati danas, a možda i za 8 dana, no prije te teme na dnevnom su redu još dvije točke.
Kad je točka došla na red predsjednica Bedeković je riječ prvo dala riječ intendantici Vrgoč.
Vrgoč je pak krenula nabrajati kronologiju raznih poteza koje Uprava HNK povukla od odluke o zatvaranju kazališta.
Potom je riječ dobila ministrica kulture i medija, koja je nakon uvoda zatražila da u slučaju tematske sjednice budu na nju pozvani i predstavnici onih umjetnika koji podržavaju aktualnu Upravu HNK u Zagrebu. Navela je i da su organizirali sastanak na koji su pozvali jednog predstavnika Radničkog vijeća, jer prostorija u kojoj je trebao biti održan sastanak nije mogla primiti svih 7 u skladu s epidemiološkim mjerama, što su oni odbili. No, kasnije ih je ipak primila sve.
Rekla je i kako nikakvi postupci nisu poduzeti u smislu lažiranja bolovanja i da moli ako ih je bilo da se o tome obavijeste nadležne institucije. Ponovila je više puta da je potrebno intenzivirati dijalog, no da se ono što je počelo kao tema o provođenju epidemioloških mjera pretvoreno u nešto drugo što se vidjelo i u uvodnom dijelu sjednice. Potom je ustvrdila da u HNK postoji puno problema i da bi rado da se održi jedna tematska sjednica na kojoj bi ona sve upoznala sa zakonodavnim okvirom.
Konačno, ministrica je citirala tekst Jagode Martinčević iz Jutarnjeg lista, a u kojem je ona branila intendanticu, no nije pri tome nazočne i sve koji prate sjednicu upoznala s činjenicom da je gđa Martinčević honorarno angažirana u tom istom zagrebačkom HNK.
Potom je predsjednica upoznala sve s činjenicom da su dobili još neke materijale, ali ih nisu proslijedili zbog zaštite osobnih podataka.
Sabina Glasovac napomenula je kako su zastupnici sve materijale trebali dobiti na uvid ili elektroničkom poštom najkasnije tri dana prije sjednice. Potom je nakon kraćeg izlaganja Glasovac pitala ministricu je li se sve ovo moglo izbjeći s obzirom na to da kazališta u Europi ne rade, a kod nas se forsira da budu otvorena.
Ministrica je odgovorila da su problemi koje je ona spomenula - višedesetljetni, te da bi njima trebala jedna tematska sjednica, kao i da su se ti problemi s ovom upravom smanjili, a ne produbili odnosno kako se problemi generiraju iz zakonodavnog okvira i činjenice da su tri ansambla na jednoj sceni. Ustvrdila je i da nisu sva kazališta u Europi otvorena, te da kazališta nisu ostavljena otvorenima kako se ne bi morale isplaćivati potpore.
Potom je Marijana Puljak postavila niz pitanja, što je s antedatiranjem bolovanja, zašto nije poštivan tzv. Zakon o zviždačima i slično.
Dubravka Vrgoč ustvrdila je da nije bilo nikakve prisile na antedatiranje bolovanja već da je to bila jedna nespretna rečenica prepisana iz uputa epidemiologa. Ustvrdila je i da kazališta nikad u povijesti kazališta nisu bila zatvorena i da u ovim okolnostima ljudi postaju agresivniji nego inače.
Ministrica je ustvrdila da je na zastupničko pitanje Katarine Peović o antedatiranju bolovanja ministar Beroš odgovorio da nije niti jedna prijava HZZO podignuta zbog toga. Rekla je i da se niti jedna osoba nije javila ministarstvu s prijavom da njezini kontakti nisu bili obaviješteni. Rekla je i da su se i ona i intendantica suzdržavale od javnih istupa jer su pokušavale smiriti situaciju jer je podignuta kaznena prijava i treba pričekati da se DORH izjasni.
Ni ministrica ni intendantica nisu odgovorile zašto nije poštivan Zakon o zviždačima.
Potom je na red došao Zlatko Hasanbegović i ustvrdio da je u ovom formatu rasprava apsurdna jer zastupnici nemaju argumente druge strane i nije im proslijeđen materijal Radničkog vijeća, pod krinkom zaštite osobnih podataka, a istovremeno su dobili dokumente Uprave u kojima jesu osobni podatci. Upitao je i zašto nisu u materijalima dobili sve nalaze svih inspekcija. Po njemu je meritum da je Uprava tajila podatke o zaraženim od zaposlenika i da postoje svjedoci. Dapače, rekao je Hasanbegović, prvozaraženi je u kazalištu bio predsjednik Kazališnog vijeća koji je to zatajio kolegama. Dodao je i da nikakav inspekcijski nalaz ne može pobiti činjenicu da je intendantica poticala na kršenje kaznenog djela lažiranja odnosno antedatiranja bolovanja. Upitao je kako inspekcija izvršena izvan radnog vremena može utvrditi je li se kazalište pridržavalo epidemioloških mjera, kao i da postoji snimka predstave Carmen na kojoj je jasno da se nije pridržavalo mjera. Upitao je ministricu i zašto bi bilo mjerodavno mišljenje gospođe Martinčević, te zašto je Kazališno vijeće umjesto da raspravlja o epidemiji usred lockdowna imalo sjednicu na kojoj je intendantici odobrilo dodatak na plaću.
Ministrica je odgovorila da ovdje nema dviju strana, već više strana i da apelira da se na eventualnu tematsku sjednicu pozove i one članove ansambla koji podržavaju Upravu i da moli sve, bilo kojeg zaposlenika koji je dobio pozitivan nalaz i po tome se nije postupalo da joj to prijavi. Rekla je i da ne bi komentirala slučaj gospodina Ljuštine, ali da moli da se ne ponavljaju teze o antedatiranju bolovanja, kad HZZO nije dobio niti jednu takvu prijavu. Ministrica se ispričala i gospođi Martinčević ako će imati neke neugodnosti što ju je spominjala, ali ustvrdila da je bila saborska zastupnica, pomoćnica ministra i da je dugogodišnja kritičarka pa ju je zbog toga spomenula.
Hasanbegović je na to replicirao da se HZZO-u nije moglo prijaviti lažiranje bolovanja jer se ista nisu dogodila, već da je intendantica na to, što je također kazneno djelo, poticala zaposlenike.
Zastupnik Bakić potom je prigovorio da nisu u redu ni rokovi ni način na koji su dobili materijale za sjednicu, kako one ministrice, tako i one intendantice i Radničkog vijeća, te da je to razlog zašto je potpisao zahtjev za tematsku sjednicu. Stvar je, rekao je, da imamo šanse dobiti uvid u cijeli predmet i o njemu staloženo diskutirati. Bakić je istaknuo i kako su u pismu koje je bilo povod za sjednicu iznesene iznimno teške optužbe, no da Odbor ne može arbitrirati niti istraživati. Dodatno, rekao je, Odbor bi morao čuti i one zaposlenike HNK čije je mišljenje različito od onih koji terete intendanticu. Predložio je da ministrica kao predstavnica osnivača s većinskim udjelom ustanoviti povjerenstvo koje bi trebalo načiniti kompletnu analizu kompletnog rada HNK u Zagrebu, pa i provođenja epidemioloških mjera.
Ministrica je zastupniku Bakiću odgovorila da je potaknuta zastupničkim pitanjem od prije dva dana poslala dodane informacije danas, a da je prije toga u rokovima koje je mogla dostavila sve materijale, ali i zamolila da joj se dostave materijali koje je Odbori dostavilo Radničko vijeće. Ustvrdila je i da ne zna može li Ministarstvo kulture i medija formirati povjerenstvo koje može kompetentno procjenjivati provođenje epidemioloških mjera, ali da će razmisliti o tome.
Zastupnik Pavić je ustvrdio da je Odbor promašio temu jer da je razvidno kako se zapravo ne radi o COVID-u, nego o politici, te da oni koji najviše govore o mjerama iste najviše krše. Bakiću je poručio da bi se osnivanjem povjerenstva otvorio veliki presedan jer bi se onda o svakoj instituciji u kojoj je bila smrtnih slučajeva trebalo provoditi to isto. Zaključio je i da podržava da se održi tematska sjednica o uspjesima HNK, jer da je ad razvidno da su ovdje u pitanju osobni interesi u HNK, a potom je napao Zlatka Hasanbegovića i Sabinu Glasovac.
Potonja ga je prozvala zbog kršenja poslovnika i rekla kako će mu ona rado potpisati zahtjev za posebnu sjednicu nakon što se održi ova koju su oni već zatražili.
Zastupnik Šimičević je ustvrdio kako je tema trebao biti COVID, ali je bila nešto drugo. I da izgleda su u kazalištu svi protiv svih, a svi protiv ravnateljice, a bez da se govori o planu i programu. Ocijenio je da je rasprava na nivou ćakule i da je moglo bez svega toga.
Na redu je potom došao zastupnik Pupovac po kojemu Odbor ne može usvojiti nikakav zaključak, ali da je rasprava bila poučna.
Zadnji je govorio Vili Matula koji nije član Odbora, ali jest saborski zastupnik. Za početak je ministrici poručio kako je potrebno u institucijama osigurati prostor i vrijeme za rad samostalnih umjetnika. Po njemu, ključno je pitanje mobbing zbog kojeg Vrgoč godinama prozivaju. U svim tim pričama Vrgoč je, kaže Matula, prozivana kao zlostavljačica, dok se na ovom Odboru predstavlja kao žrtva.
Predsjednica Odbora ga je prekinula jer se ne drži teme.
Matula je potom zaključio kako je to pitanje svima nelagodno, ali da želi ohrabriti ljude, jer je intendantica prethodno 10 godina bila ravnateljica ZKM-a i kako o tome postoje brojni izvještaji; da je to bitno pitanje koje se ne smije gurati pod tepih jer je on tome i osobno svjedočio.
Odgovorila mu je Vrgoč ustvrdivši kako nikad nije dobila ni jednu tužbu za mobbing i da sve te priče ne pripadaju ni ovom mjestu ni profesiji kojom se ona bavi, te ga je podsjetila da nikad s njim nije radila.
Replicirao je Matula da je više puta bio prisutan situacijama u kojima je ponižavala, podizala ton, zlostavljala te da su njih dvoje bili na rubu tužbe. Zatražio je da se ispita ljude o tome jer je to jako važno pitanje.
Na koncu je riječ uzela predsjedavajuća Bedeković. Rekla je da su jedine dvije ustanove koje su imale prijave zbog COVID-a, bile umirovljenički dom u Splitu i HNK u Zagrebu, te da je njoj cijela ta priča poznata iz doba kad je bila ministrica. Po njoj, napad na dom u Splitu (a u kojem je preminulo devetoro ljudi, op. a.) bio je napad na sve domove u Hrvatskoj, kao što je ministrica prethodno rekla da je napad na intendanticu bio napad na ravnatelje svih ustanova u kulturi u Hrvatskoj. Podsjetila je da Državno odvjetništvo provodi izvide, te da to nije djelokrug rada Odbora. Rekla je i da nije protiv tematske sjednice, ali da na sjednicu treba pozvati i one koji se ne slažu s optužbama na račun intendantice. Zaključila je da Odbor nije sud.
Hasanbegović je zaključno pitao kako saborski zastupnici mogu dobiti inspekcijske nalaze. Predsjedavajuća mu je rekla da ih može doći u saborske prostorije pogledati, na što joj je on odgovorio da je to ponižavajuće, jer da na tim dokumentima nema oznake tajne.
Puljak je replicirala predsjedavajućoj oko slučaja doma u Splitu i podsjetila da ravnatelj tog doma na poziciju nije došao kao stručan i kompetentan, javnim natječajem - nitko se vjerojatno ne bi bunio. Ali baš zato što je bilo upravo suprotno, zato što COVID ogoli sve druge probleme, zato je taj dom bio tema. Kao inicijator ove teme na ovom Odboru, ja i dalje mislim da kad u medije izađe da je protiv intendantice središnje nacionalne kazališne kuće, ja sam sigurna da ovaj Odbor trebao o tome raspravljati.
Ministrica je potom replicirala da je Vrgoč imenovala Zlatar Violić temeljem njezinih postignuća u ZKM, te da je tad javno govorila da se ne slaže s načinom na koji je imenovana, ali da se ispostavilo da Vrgoč jako dobro radi. Te da u ovoj zemlji ljude koji profesionalno rade svoj posao treba odmaknuti od političkih sukoba. Koliko je njoj poznato, rekla je, Vrgoč nije članica niti jedne političke stranke, te da ih ne treba politički stigmatizirati zbog toga tko ih je imenovao.
Sabina Glasovac joj je odgovorila da tu temu nitko nije pokretao ni spominjao.
Hasanbegović je zaključno rekao da je Vrgoč imala životnu sreću da on nije bio ministar još dva mjeseca, na što mu je Bedeković oduzela riječ i rekla da je time potvrdio koliko je fiksiran na temu HNK jer se po prvi puta pojavio na sjednici Odbora.
Bedeković je zaključila da Odbor ne može donijeti nikakav zaključak jer je tijeku istraga. Glasovac je ustvrdila da to ne može biti prihvaćeno, jer da to nije sukus rasprave, već da je odbor primio neka očitovanja na znanje, kao i da se dokazala potreba za tematskom sjednicom.
Na to je Bedeković predložila da se donese zaključak da će se tematska sjednica proširiti dionicima, ali i tematski pa da tema bude ukupni rad HNK. Glasovac joj je odgovorila da sazove što god želi i kad želi, nakon što ispuni zahtjev koji je jučer dobila od trećine zastupnika, pa su zastupnici odbili glasati o predloženom zaključku predsjedavajuće, da bi nakon još jedne kraće runde prepucavanja Bedeković oduzela riječ Glasovac i udaljila je sa sjednice, koja je ionako u tom trenutku bila de facto gotova.