Skrivanje imena i kontakata zaraženih novim korona virusom, ugrožavanje zdravlja zaposlenika, suradnika i posjetitelja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, samo su neki od razloga zbog kojih je Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi u ponedjeljak podigao kaznenu prijavu protiv intendantice središnjeg nacionalnog teatra, Dubravke Vrgoč.
Ona je pak prekjučer, u poduljem priopćenju koje smo analizirali i objavili ovdje, pokušala dokazati upravo suprotno, no u cijelosti je demantira dokaz koji danas objavljujemo.
Naime, u posjedu smo dokumenta koji dokazuje da je od zaposlenika HNK u Zagrebu traženo da lažiraju datume bolovanja, odnosno da lažno prikažu trajanje samoizolacije, a sve kako bi se što dulje održao privid posve normalnog funkcioniranja središnje nacionalne kazališne kuće.
Pismo orkestru HNK u Zagrebu
U srijedu 11. studenoga u Hrvatskoj je zabilježeno 2597 novih slučajeva zaraze korona virusom, od čega u Gradu Zagrebu, prema podacima HZJZ-a njih čak 621. Jedan od tih pozitivnih testova pripadao je osobi koja je član orkestra HNK u Zagrebu, i koja je o pozitivnom nalazu odmah porukom obavijestila sve svoje kolege.
Uskoro je svima članovima orkestra mailom upućeno i pismo koje potpisuju ravnatelj Opere HNK, Marcello Mottadelli, ujedno i jedan od koordinatora za COVID-19; njegova zamjenica u potonjoj funkciji te voditeljica nototeke Tihana Jelić, i kućni dirigent Josip Šego koji je trebao preuzeti dužnost vršitelja dužnosti ravnatelja Opere na nekoliko tjedana, koliko je Mottadeliju Kazališno vijeće odobrilo da izbiva iz kazališta zbog privatnog angažmana u Poljskoj.
Osim što ih se tog 11. studenoga obavještava kako je došlo do zaraze u orkestru, pismom ih se upućuje u samoizolaciju, ali ne - kako je to propisano epidemiološkim mjerama na deset - već na svega tri dana, do 13. studenoga, s uputom kako se 14. studenoga moraju vratiti na posao.
Istovremeno traži se od njih da lažiraju vrijeme provedeno u samoizolaciji, te da od obiteljskih liječnika ishode antedatirane doznake za bolovanje za razdoblje od 4. do 13. studenoga! I sve to, nakon navodnih konzultacija s epidemiolozima?
CARMEN 03.11.
Autentičnost dokumenta koji objavljujemo potvrdilo nam je više članova orkestra, ali i sam Josip Šego, koji je dan kasnije, 12. studenoga u jutarnjim satima, uputio email poruku samom Mottadeliju i članovima orkestra, a potom i zbora HNK u Zagrebu, navodeći kako prilikom nastanka spornog dokumenta nije imao uvid u sve informacije, te kako stoga povlači svoj potpis.
Zbog cijele situacije i pritisaka koji su vršeni na njega, Šego potom odlazi na bolovanje na kojem se nalazi i danas, a iz kazališta je na višetjedni put u Poljsku upravo otišao i sam Mottadeli.
Kronologija događanja
Zašto je, međutim, Upravi HNK u Zagrebu bilo važno prikazati da je orkestar bio u samoizolaciji od 4. do 13. studenoga?
Zato što osoba koja je 11. studenoga dobila pozitivan nalaz nije bila prva oboljela u orkestru.
Prvi slučaj zaraze zabilježen je daleko ranije, prema tvrdnjama članova orkestra 5. studenoga, kad je testom potvrđeno da je osoba koja je već 3. studenoga na probi za predstavu Carmen pokazivala simptome zaraze, doista pozitivna.
No, nakon što je ona o pozitivnom testu obavijestila nadležne, oni nisu alarmirali niti izolirali sve članove orkestra, pa je nekoliko dana kasnije simptome počela pokazivati i osoba koja je s prvozaraženom bila u bliskom kontaktu, a testom je njezina zaraza konačno i potvrđena 11. studenoga.
Uprava HNK, odnosno maestro Motadelli kao izravno odgovorni član iste, tek su tada obavijestili članove orkestra, no svakako su htjeli što je moguće više skratiti razdoblje u kojem bi orkestar izbivao iz kazališta, pa su tražili da se lažno prikaže kako je cijeli orkestar bio u samoizolaciji propisanog trajanja. Dapače, u spornom pismu izrijekom navode kako je: "izgledno kako se osoba zaražena COVIDom nije zarazila u kazalištu", iako sve činjenice ukazuju upravo suprotno.
Uloga Dubravke Vrgoč
S obzirom na okolnosti i ozbiljnost situacije teško je vjerovati da je Mottadeli postupao mimo znanja intendantice Dubravke Vrgoč, a ako jest to bi tek značilo da u HNK Zagreb vlada - kaos. Neizravnu potvrdu za do dala na je sama Vrgoč u email prepisci koju smo s njom vodili tijekom petka.
Naime, nezadovoljna načinom na koji smo popratili njezino priopćenje, a naročito činjenicom da smo problematizirali tvrdnju kako je odluka koja uređuje način povratka u kazalište djelatnika nakon bolovanja, odnosno nakon samoizolacije ili izolacije donešena tek 16.studenoga, Vrgoč je autorici ovog teksta u petak, 20. studenoga email sljedećeg sadržaja:
Na izravan upit je li svjesna što je napisala, odgovorila je:
Nakon upozorenja da je u prvoj poruci tvrdila nešto posve drugo, ispričala se uz tvrdnju da se krivo izrazila.
No, za koju god od dviju verzija priče Vrgoč u konačnici misli da je točna, niti jedna - kako je više nego očito - nije istinita.
U zagrebačkom HNK ne samo da je bilo oboljelih od COVID-19 i prije 16.11. nego je bilo i osoba kojima je do tog datuma završilo razdoblje samoizolacije.
Lažiranje dokumentacije i poticanje na to su kaznena djela
Očito je dakle, da se u želji da kazalište što dulje ostavi dojam neometanog rada, u HNK posljednjih tjedana i više nego ozbiljno ugrožavalo zdravlje zaposlenika.
Konačno, osim što je iz očitih, epidemioloških razloga, uputa za izolaciju od samo tri dana iznimno opasna kako za zaposlenike, tako i za njihovu okolinu i općezdravstvenu situaciju u Gradu Zagrebu, zahtjev za antidatiranje odnosno lažiranje razdoblja provedenog na bolovanju, te doznaka o istima su i - kaznena djela.
Kazneni zakon regulira ih člancima 278. i 279. te za njih predviđa kazne od 6 mjeseci do 5 godina zatvora, dok poticanje drugih na počinjenje takvih (ne)djela regulira člankom 37. istog zakona.
Članak 37.
(1) Tko drugoga s namjerom potakne na počinjenje kaznenog djela, kaznit će se kao da ga je sam počinio.
(2) Tko drugoga s namjerom potakne na počinjenje kaznenog djela za koje je pokušaj kažnjiv, a djelo ne bude niti pokušano, kaznit će se kao za pokušaj toga kaznenoga djela.
(3) U slučaju neprikladnog pokušaja poticanja, poticatelj se može osloboditi kazne.
Članak 278.
(1) Tko izradi lažnu ispravu ili preinači pravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava ili tko takvu ispravu nabavi radi uporabe ili je uporabi kao pravu,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko obmane drugoga o sadržaju kakve isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu ispravu, držeći da se potpisuje pod kakvu drugu ispravu ili pod kakav drugi sadržaj.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini glede javne isprave, oporuke, mjenice, čeka, platne kartice ili javne ili službene knjige koja se mora voditi na temelju zakona, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinitelj će se kazniti.
Članak 279.
(1) Službena ili odgovorna osoba koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke, ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem ili koja svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući izradbu isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uporabi u službi ili poslovanju kao da su istiniti.
Hoće li i tko zbog svega toga odgovarati, pitanje je za nadležne službe kojima je, kako smo već pisali još u ponedjeljak upućena kaznena prijava.