Riječku Autorsku večer Milka Šparembleka čine, naime, koreoakt 'Epitaf za Frederica' i balet 'Čudesni mandarin', od kojih prvi naravno nastaje na glazbu Frederica Chopina, a drugi prema poznatoj partituri Bele Bartoka. Zbog glazbene kontradikcije beskrajnih finesa Chopinova klavirskog opusa te brutalnosti Bartókove glazbe postoji vrlo zanimljiva oprečnost koja daje dvije kompletno različite plesne izvedbe, tvrdi Milko Šparemblek.
Epitaf za Frederica, kako mu i ime kaže, rezultat je Šparemblekove fascinacije Chopinovom glazbom i životom: Slava i uspjeh u velikim gradovima, čudesan klavirski opus, strast, tragičnost i ljepota epohe koju zovemo romantičnom, kompleksni odnosi sa svijetom i okolinom, burna veza sa George Sand, komadanje Poljske...
Za Čudesnog mandarina Bele Bartoka, kojeg je nakon praizvedbe u Kölnu 1926. godine, gradonačelnik Adenauer zabranio zbog skandaloznog libreta, Šparemblek kaže da je 'uz Posvećenje proljeća Igora Stravinskog, bez sumnje najsnažnije glazbeno djelo pisano za balet u 20. stoljeću'. U Šparemblekovoj koreografiji posljednji je put u nas premijerno izveden 25. 1.2001. na sceni HNK u Zagrebu, a u toj je produkciji (kao što će biti slučaj i s ovom riječkom), naslovnu ulogu igrao (i za nju dobio nagradu Oskar Harmoš) - današnji ravnatelj riječkog Baleta - Staša Zurovac.