Napredno izdavačko poduzeće Nolit 1933. godine izdaje knjigu autora Mate Lovraka naziva Djeca velikog sela. Reći da je ostalo povijest značilo bi zdravo za gotovo uzeti vjerojatno najznačajniji roman dječje književnosti, a o kojem se često govori i u kontekstu začetka suvremenog dječjeg romana na ovim prostorima.
Samo do 1990. godine roman je reizdan čak trideset puta, a nova izdanja objavljuju se i danas, u 2019. godini. U međuvremenu se promijenilo štošta; autor je iz učitelja postao dobro poznati i priznati književnik, koji više, kao ni većina njegovog razreda koji su poslužili kao inspiracija za likove, nije među živima. Promijenio se i socio-politički kontekst, što će reći država, promijenio se i sam naziv romana pa su tako Djeca velikog sela postala Vlak u snijegu.
Znači, promijenilo se štošta, gotovo sve, no ono najbitnije, ono zbog čega se ovaj roman čita i danas te zašto se o njemu trenutno piše jest priča, koja je jednom zapisana, zauvijek ostala ista. Priča o mladim đacima koji pri povratku s izleta zapnu u snijegu te tek tada, suočeni s ozbiljnim problemom, shvaćaju kako treba raditi nesebično i skupa, za zajednički cilj, a ne samo za vlastiti račun je priča koja govori o snazi zajedništva, poštenja te ne bježanja od odgovornosti. Priča govori i o tome kako i ako netko zapadne na “rđave pute” on nije izgubljen, već za njega ima nade, ako je zajednica oko njega snažna i postojana te predstavlja primjer, kako u inzistiranju na dobroti, radu i poštenju, tako i u prihvaćanju tuđeg priznanja pogreške. “Vlak u snijegu” priča priču koja pripada prošlosti ali i sadašnjosti jer je svojom porukom i poantom svevremena. Kao takva ona poziva na odgovornost da se predstavi i suvremenom gledatelju te da ne dopusti da se vrijednosti upisane u originalni tekst zaborave.