Login za korisnike

Trubadur (HNK Zagreb)

Caruso je jednom izjavio da su za produkciju Trubadura potrebna samo četri najbolja operna pjevača na svijetu…

***

Kada je ne-baš-tako-uspješni Antonio Garcia Gutierrez tridesetih godina XIX. stoljeća prevodio Dumasove drame, nije mogao ni slutjeti da će njegov El Trovador postati jedna od najpoznatijih drama te epohe. Naravno, svoju slavu, osim samome sebi, Gutierrez duguje i jednom jedinom – Giuseppeu Verdiju.

Libreto za ovu popularnu Verdijevu operu napisali su Salvatore Cammarano i L.E. Bardare, s tim da je Cammarano bio redoviti Verdijev, no i Donizettijev suradnik. Prva izvedba opere odigrala se 1983. u teatru Apollo u Rimu.

A kako se radi o priči koja ima ima prilično velika odudaranja fabule od sižea, počnimo od početka, da priča bude svima razumljiva: Stara ciganka uhvaćena je u dvoru starog grofa Di Lune kako se naginje nad krevetić jednog od dvojice njegovih sinčića. Iako nije ništa napravila, sinčić je obolio, te su optužili ciganku da je vještica i dali je spaliti na lomači. Cigankina kćer, Azecena, gnjevna zbog toga što su učinili njenoj majci, krade jednog sinčića i planira ga baciti u još uvijek tinjajuću lomaću, no u gnjevu i pomutnji pameti umjeto Di Luninog sina baca vlastitoga. Di Luninog sina odlučuje zadržati i odgojiti ga kao svoga te tako se osvetiti za smrt majke.

I mnogo godina kasnije, otac Di Luna umire, a naljeđuje ga jedini sin na dvoru – mladi Di Luna, plemić Aragona. Njegovog brata, nestalog sina je odgojila Azecena i dala mu ime Manrico, te on živi s ciganima i trubadur je. Manrico je zaljubljen u lijepu plemkinju Leonoru, a i ona u njega, pa joj se često šeće ispod prozora i pjeva. No i mladi Di Luna ima interesa za Leonoru i tu nastaje sukob. Nakon situacije zabune Leonora smatra da je Manrico mrtav te odluči otići u samostan, no Di Luna je odluči oteti prije no što to učini. Azecena, opet ispriča Manricu priču o tome kako je njena majka umrla te kako se to mora osvetiti. Manrico uspijeva spasiti Leonoru od Di Lune no Di Luna utamničuje Azucenu, a na kraju i Manrica. Da bi ga oslobodila Leonora obećaje Di Luni brak, no ujedno isplanira čim ovaj pusti Manrica otrovati se da mu ne bi morala biti žena. Leonora se ubija, Di Luna baca Manrica na lomaču, a Azucena uzvikuje Di Luni da je upravo ubio vlastitog brata.

autorski tim
Antonio García Gutiérrezautor predloška
Virgile Koeringscenograf
Carla Gallerikostimograf
Yamala - Das Irmiciasistent redatelja
Andrea Lipejasistent scenografa
Marcello Mottadellidirigent*
Luka Vukšićzborovođa
Darijan Ivezićumjetnički voditelj opernog studija
Antonija Jakšić Dorotićasistent kostimografa
Vlatka Peljhankoncertni majstor
Marija Dražančićšaptač
Salvadore Cammaranolibretist
Aleksandra Ćorlukainspicijent
Vjekoslav Babićkorepetitor
Zrinka Petrušanecinspicijent
Arnaud Bernardredatelj
Silvana Čuljakkorepetitor
Helena Borovićkorepetitor
Mojca Ramušćakkoncertni majstor
Josip Šegodirigent*
Nina Cossettokorepetitor
Giuseppe Verdiskladatelj

izvođači
Antonio BrajkovićStari Ciganin*
Antun BrzakNapoleon
Damir KlačarRuiz* / Glasnik*
Dubravka Šeparović MušovićAzucena*
Dušan GojićStari Luna
Francesco AnileManrico*
Ivo GamulinRuiz*
Josipa BilićInes*
Lana KosLeonora*
Ljubomir PuškarićGrof Luna*
Lucian PetreanGrof Luna*
Luciano BatinićFerrando*
Mario BokunGlasnik*
Orkestar Opere HNK Zagreb
Renzo ZulianManrico*
Robert PalićStari Ciganin*
Siniša ŠtorkFerrando*
Sofia Ameli GojićAzucena*
Sonja ŠarićLeonora*
Tvrtko StipićRuiz*
Zbor Opere HNK u Zagrebu
Željka MartićInes*
05.12.2019. 19:30HNK ZagrebZagrebTrubadur

Odgovori