Login za korisnike

Legenda o Svetom Muhli (Komedija)

Izravno inspiriran ‘Decameronom’ Mate Matišić vlastitu verziju smješta u zavičajni ambijent Imotske krajine.

***

Legenda o Svetom Muhli iz 1988. godine spada u rane radove Mate Matišića, a praizvedena je u HNK Rijeka.

Izravno nadahnuta čuvenom Boccacciovom zbirkom novela Decameron u kojoj obitavaju ljudi s mnoštvom mana i ponekom vrlinom istovremeno se poigrava s nabožnim žanrom srednjovjekovne legende združujući ozbiljno sa smiješnim, nadnaravno s prizemnim, sveto s tjelesnim i praznovjernim parodirajući pritom i ismijavajući sve one trajne motive koji se, iako često zaogrnuti u visoko moralno ruho, uglavnom razotkrivaju kao postojano usmjereni zadovoljenju vlastitih putenih potreba.

Glavni lik, lukavi varalica Muhlo, poput Boccacciova fra Lorenza, poduzet će čitav niz spletki u cilju osobnog lascivnog zadovoljenja i novih erotskih igri…

Ferdinand, prosvjećen boravkom u čistilištu i njegova žena Lucija, obogaćena užicima s božjim poslanikom u liku anđela Gabrijela, konačno će dobiti toliko željenog i očekivanog nasljednika. Bogoslav će se osloboditi svetih halja sestre Magdalene te se, legitimiziran novim identitetom, moći vratiti kući bez bojazni da bude proglašen dezerterom kršćanskog rata. Njegova će žena Amalija konačno doći do ključa željeznih gaća, ali i do gorke spoznaje o pravoj prirodi odnosa sa svojim ispovjednikom. Njihova kći Evica osigurat će vječnu ljubav željenog Tvrtka, seoskog vlastelina čija se obitelj (tradiciju koje i on nastavlja) obogatila pljačkajući grobove. Kazimir će utjerati čast članova svoje obitelji bez lomače i kolca. Svi će oni ojačati u vjeri te dobiti „svog“ zaštitnika i zagovornika na nebesima, svetog Muhlu (a ako bude milosti, možda i novu crkvu). Samo će fra Anđelku, uskraćenom za olakšavajuću čar (samo)obmane, ostati gorka egzistencija sa sumještanima Dalmatinske zagore, čija se vjera nerijetko utemeljuje i posreduje „praznovjerjem“.

autorski tim
Maria Rebeka Čupićasistent kostimografa
Marijana Gradečakasistent scenografa
Stela Žingerlinšaptač
Zlatko Kelnerićinspicijent
Sara Lovrić Caparinkostimograf
Mate Matišićautor teksta
Damir Lončarjezični savjetnik
Darko Bakližascenograf
Zoran Mužićredatelj

izvođači
Ana (Kraljević) MagudLucija Krvopija, Ferdinandova žena, jalova
Damir LončarBogoslav, križarski ratnik
Davor SvedružićAnđelko, fratar
Dubravka OstojićAnastazija, časna majka
Filip JuričićMuhlo, fratar
Goran MalusMutimir Krvopija, Ferdinandov brat, grobar
Igor MešinKazimir Krvopija, Ferdinandov brat, grobar
Ivan MagudTvrtko Trpimirović, grobokradica, Lucijin brat
Ivica ZadroFerdinand Krvopija, živi mrtvac
Jasna Palić PicukarićAmalija, Bogoslavova žena, Ferdinandova sestra
Saša BunetaLovro, crkvenjak
Tomislav MartićGospodin
Vanda WinterEvica, Bogoslavova i Amalijina kći
Vinko KraljevićPlamenko, gvardijan

Odgovori