Naslovnica > GLAVNE VIJESTI > Preminuo Zlatko Bourek

Preminuo Zlatko Bourek

Akademik Zlatko Bourek, istaknuti hrvatski slikar, kipar, kostimograf, scenograf, režiser, autor crtanih i igranih filmova, preminuo je u petak u Zagrebu, u 89. godini, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Share on facebook
Share on twitter

Zlatko Bourek rodio se 4. rujna 1929. u Požegi, a djetinjstvo je proveo u Osijeku gdje je završio osnovnu i srednju školu.

Od 1943. do 1945. sudjelovao je u Antifašističkoj borbi, a deset godina nakon rata diplomirao kiparstvo i slikarstvo na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, kod prof. Koste Angelija Radovanija.

Još za vrijeme studija s grupom istomišljenika osnovao je Zagrebačku školu crtanog filma koja je unijela novi koncept u nastanak animiranih filmova i stekla svjetski ugled.

Grafičke radove izlaže od 1959., slike od 1963. i one već tada imaju glavne značajke njegova likovnog stvaralaštva: groteskni humor s nadrealističkim elementima povezanim s folklornim sastavnicama.

Bio je scenograf svjetski poznate serije animiranih filmova “Profesor Baltazar” realizirane od 1967. do 1978. u kojoj je, po uzoru na Rijeku, likovno osmislio mjesto radnje Baltazar-grad.

Crtanim filmom počeo se baviti kao crtač podloga i svoj prvi uspjeh postigao filmom “Cowboy Jimmy” (1957.), a zatim slijede filmovi “Happy End” (1958.) “Inspektor se vraća kući” i “Kod fotografa” (1959.).

Od 1960. radio je crtane filmove po vlastitim scenarijima, među kojima se izdvajaju “Kovačev šegrt”, “I videl sem daljine meglene i kalne”, “Bećarac”, “Kapetan Arbanas Marko”, “Mačka”, “Školovanje” i “Ručak”. Kao režiser i scenarist snimio je tri igrana filma, “Cirkus Rex”, “Crvenkapica”, “Ventrilokvist”.

Od 1971. surađivao je kao scenograf i kostimograf s uglednim kazalištima u Njemačkoj, a od 1988. bio je stalni član kazališta Hans Wurst Nachfahren u Berlinu.

Na Dubrovačkim ljetnim igrama 1977. je režirao lutkarsku farsu “Orlando maleroso” autora Saliha Isaaca, čime je započeo obnovu lutkarskog scenskog izraza u Hrvatskoj, a velik je uspjeh ostvario 1982. s lutkarskom predstavom “Hamlet” Teatra &TD.

Među posljednjim njegovim ostvarenjima ističe se režija, kostimografija i scenografija za predstavu “Kralj Ubu” Alfreda Jarryja na 51. splitskom ljetu 2005., dok je 2010. u Zagrebačkom kazalištu lutaka postavio lutkarsku predstavu za odrasle “Jedini neuspjeh Adolfa H” Georgea Taboria za koju je radio scenarij, režiju i nacrt za lutke.

Prije tri godine s Pavlom Štalterom je režirao animirani kratkometražni film “Wiener Blut”, njegovo sjećanje na početak Drugog svjetskog rata, nadahhnuto slikama Georga Grosza i Otta Dixa.

Na Savskom nasipu u Zagrebu 2016. je postavio skulpturu “Međaš protiv uroka i poplave”.

Bourek je samostalno izlagao u Duisburgu, New Yorku, Dubrovniku, Varaždinu, Osijeku i Zagrebu, a sudjelovao je i na nizu skupnih izložbi diljem svijeta.

Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo.

Smrću akademika Zlatka Boureka Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti izgubila je jednog od svojih najuglednijih članova, a Hrvatska jednog od svojih najvećih, najsvestranijih i najoriginalnijih umjetnika koji je otvorio novo poglavlje modernog hrvatskog likovnog, kazališnog i filmskog stvaranja”, izjavio je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Po njegovim riječima, pamtit će se njegova likovna i intelektualna mnogostranost i marljivost kojom se nesebično davao likovnoj, kazališnoj i filmskoj umjetnosti, kao i njegov vedar i razigran duh.

Iako je bio umjetnik svjetskog glasa, cijelog života bio je privržen rodnoj Slavoniji, ponosan na njenu kulturu i tradiciju iz koje je crpio nadahnuće za svoja djela kojima je obogatio hrvatsku kulturu. Akademik Bourek pripada među nacionalne velikane koji su zadužili hrvatsku likovnu, kazališnu i filmsku umjetnost, hrvatsku kulturu, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i hrvatski narod“, istaknuo je.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI
PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite naš dnevni Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE
NAJNOVIJE