Švicarski književnik Max Frisch jedan je od najizvođenijih dramskih autora njemačkog govornog područja te svojim cjelokupnim književnim opusom zauzima bitno mjesto u samom vrhu europske i svjetske književnosti 20. stoljeća, uz Friedricha Dürrenmatta, najvažniji predstavnik švicarske književnosti.
Njegova drama Biedermann und die Brandstifter. Ein Lehrstück ohne Lehre (Poštenjak i Palikuće. Poučni komad bez pouke) koja je bila praizvedena 1958. u Zürichu, a može biti protumačena kao satira, odnosno kritika svih totalitarnih sustava i malograđanštine, donijela je Frischu planetarni uspjeh kao dramskom piscu i danas je još uvijek jedna od njegovih najizvođenijih drama.
Tema drame nastajala je u duljem vremenskom periodu u raznim inačicama, od dnevničkih zapisa, radio drame, dramskog teksta, TV drame, opere. Gospodin Biedermann i palikuće (Biedermann und die Brandstifter) je drama originalno izvedena u obliku radio drame na programu zapadnonjemačke stanice Bayerischer Rundfunk 1953. godine, a na pozornici u frankfurtskom teatru Städtische Bühnen Frankfurt 1958. godine. Protagonisti su vlasnik kuće koji, usprkos vijesti o grupi palikuća koji se useljavaju u kuće kako bi ih spalili, prima jednog neznanca za koga se ispostavi da je uistinu palikuća te na kraju, potpuno pomiren sa sudbinom, sudjeluje u spaljivanju svog doma. Iako je neposrednu inspiraciju za dramu pružio čehoslovački puč 1948. godine, pa se zbog toga tumači kao antikomunistička alegorija na “pristojno” liberalno demokratsko društvo koje sebi dopušta da se u njega infiltriraju njegovi neprijatelji, danas se također tumači i kao odraz ranijih zbivanja, odnosno nacističke i fašističkih diktatura koje ne bi bile moguće bez konformističkih građana koji im nisu mogli ili htjeli pružiti otpor.
S obzirom na to da je drama itekako aktualna danas i ovdje, dramaturško-redateljkim intervencijama Ivice Kunčevića, Biedermann je postao gospon Horvat u prepoznatljivom hrvatskom miljeu, a društvena kritičnost i samokritičnost nesumnjivo će zarobiti publiku kroz obilje duhovitih dramskih situacija.
Redatelj Ivica Kunčević rođen je u Bartolovcu kraj Varaždina. Diplomirao na Filozofskom fakultetu i apsolvirao na ADU u Zagrebu. Režirao je u većini hrvatskih kazališta. U Varaždinu je režirao: T.Strozzi, Zrinski (1991.) i Molière, Ilija Kuljaš (1993.) i M. Krleža, Vučjak (2008).
