Nakon dugog građanskog rata između kraljevskih kuća York i Lancaster, Engleska je konačno u miru pod vladavinom Edwarda IV iz pobjedničke loze York. No, kraljev mlađi brat Richard, ne može se pomiriti Edwardovom moći i srećom ljudi oko sebe. Zao, gladan moći i ogorčen zbog svoje tjelesne defromacije, Richard kuje planove za osvajanje trona i odlučuje ubiti koga god je potrebno ne bi li postao kralj.
Koristeći svoju inteligenciju, vještine obmane i političke maipulacije, Richard kreće u pohod na vlast. Izmanipulira plemkinju Lady Anne da se uda za njega - premda ona zna da joj je ubio prvog supruga. Daje pogubiti vlastitog starijeg brata Clarencea, a teret krivnje prebacuje na najstarijeg i uz to bolesnog brata, kralja Edwarda, ne bi li tako ubrzao njegovu smrt. Nakon što Edward umre, Richard postaje regent s titulom lorda protektora, osoba koja je na vlasti dok stariji od dvojice Edwardovih sinova ne bude spreman preuzeti krunu.
Potom Richard pobije plemiće koji su odani prinčevima, uključujući i komornika Lorda Hastingsa, te daje uhapsiti i pogubiti rođake prinčeva po majčinoj strani, pa Elizabetha i prinčevi ostaju bez zaštite.
Richard potom upreže svoje političke saveznike, prije svega desnu ruku, Lorda Buckinghama, u kampanju za svoju krunidbu. Mlade prinčeve zatoči u Tower, a potom u dotad najkrvavijem potezu, pošalje ubojice da ih obojicu smaknu.
No, do tog je trenutka Richardova vladavina terorom već izazvala prezir i strah građana Engleske, a dobar dio plemstva okreće mu leđa, uključujući i moći gladnog Buckinghama. Kad počnu kružiti glasine o tome da će se pojaviti izazivač za prijestolje koji upravo okuplja saveznike u Francuskoj, plemići masovno bježe ne bi li se pridružili tom pothvatu. Izazivač je Grof od Richmonda, nasljednik druge loze obitelji Lancaster i Engleska je - čini se - spremna privatiti njegovu krunidbu.
Richard, u međuvremenu, pokušava konsolidirati vlast. Daje pogubiti svoju suprugu, kraljicu Anne, kako bi mogao oženiti vlastitu nećakinju mladu Elizabethu, kći bivše kraljice Elizabethe i kralja Edwarda, te tako dodatno osigurati svoje pravo na tron. No, istovremeno Richard počinje gubiti kontrolu nad događajima i bivša kraljica Elizabetha uspjeva spriječiti brak, istovremeno obećavajući Richmondu da će se mlada Elizabetha udati za njega..
Richmond konačno napada Englesku. Noć prije odlučujuće bitke, Richard sniva strašan san u kojem ga progone duhovi svih ljudi koje je pobio ili dao pobiti, a koji ga proklinju i proriču mu da će i sam idućeg dana umrijeti. Sutradan, Richard biva ubijen u boju, a Richmond je okrunjen kao kralj Henry VII. Obećavajući bolju budućnost Engleskoj, novi kralj zaručuje se mladom Elizabethom, ne bi li tako opet ujedinio kuće Lancaster i York.
To je ukratko sadržaj povijesne drame Williama Shakespearea Richard III, za koju se vjeruje da je napisana 1592. Najduža je to drama u kanonu nakon Hamleta, a njom je Bard zaključio svoju prvu teatralogiju koja još sadrži sva tri dijela Henrika VI.
Tijelo stvarnog RIcharda III. pronađeno je 2013. godine u arheološkim istraživanjima na jednom parkrialištu u Leicesteru, a mi smo vam tim povodom donijeli i pregled nekih od najslavnijih interpertacija ove Shakespeareove drame. Cjelovitu inscenaciju u režiji Thomasa Ostermeiera možete pak pogledati ovdje.
U sezoni 2017/2018 u Gavelli su odlučili naručiti novi prijevod izvornika i to od Andya Jelčića, koji se odlučio za naslov Kralj Rikard III, a sve ne bi li u režiji Aleksandra Popovskog naslovnu ulogu zaigrao - Ozren Grabarić.
Kako kaže službena najava:
"Kralj Rikard III." obiman je dramski materijal, složen u svojim rodoslovnim labirintima, zahtjevan ne samo zbog kompleksne dramaturške spirale i slojevitih odnosa, već i radi emotivne zamke koju nam je engleski bard priredio. Naime, kroz događaje nas vodi lik (antiheroj) čiji su postupci sve samo ne moralni, ali inteligencija mu je zavodljiva i sposobnost uvida razorna pa ne možemo ne putovati s njim, ne promatrati događaje (i) njegovim očima. Lordovi i kraljice, vojvode i ubojice, iscrtavaju fabularni sklop visoke napetosti i prenapregnutosti, donoseći na pozornicu svijet gdje je čovjek čovjeku ponajprije vuk, a tek potom brat, sin, prijatelj, ljubavnik...
Inače, u istom je kazalištu ovaj Shakespeareov komad posljednji put produciran 1998. godine kad ga je postavila redateljska debitantica, ali proslavljena likovna umjetnica - Jagoda Buić. Naslovnu ulogu u toj produkciji igrao je Predrag Pređo Vušović.
