Sezona 2017 / 2018: HNK Rijeka

Prenosimo najavu sezone kako je istu oglasilo HNK u Rijeci.

***

Hrvatska drama

 

ZAJC STAND UP

Redatelj: Borko Perić
Premijera: 20.9.2017.

Komedije u Rijeci nikad dosta! „Zajc Stand Up” autorski je projekt Borka Perića i glumaca Hrvatske drame Anastazije Balaž, Jasmina Mekića i Deana Krivačića koji se u suradnji s glazbenikom Mariom Knezovićem hvataju u koštac s jednom od najtežih izvedbenih formi – stand up-om. Biti otvoren i direktan, oči u oči s publikom, koja u neposrednoj komunikaciji s glumcima postaje aktivni sudionik scenskog događanja, ali istovremeno i njegov direktni kritičar, očekuje veliko glumačko umijeće, izuzetnu koncentraciju, kao i spremnost na improvizaciju, trenutnu reakciju. Ovdje se radi o krajnjoj glumačkoj izloženosti koja neprestano balansira na finoj granici fikcije i fakcije. Anastazija, Jasmin i Dean poigravaju se s vlastitim biografijama i promatraju sebe kao likove, propituju vlastite predrasude, kao i kontekst unutar kojih one nastaju.

Georg Büchner: WOYZECK

Redateljica: Anica Tomić
Premijera 11.1.2018.

Jedan od najizvođenijih i najutjecajnijih dramskih komada njemačkog govornog područja, nikad završen zbog prerane smrti mladog autora, „Woyzeck”, u svojoj fragmentarnoj formi  predstavlja izrazito snažno djelo o dehumanizaciji čovjeka koji se bori sačuvati svoje pravo na ljudskost. Franz Woyzeck regrutirani je vojnik koji, da bi prehranio svoju ženu Marie i njihovo dijete, iznalazi načine kako da se izbori sa siromaštvom, nepravdom, usamljenošću i nerazumijevanjem. Za sitan novac podvrgava se medicinskim eksperimentima, brije svog Kapetana ili pak nastupa u cirkusu. Ovaj komad često se doživljava kao tragediju radničke klase, jer tematizira tzv. malog čovjeka koji u svojim nastojanjima da sebi i svojoj obitelji osigura bolji život, uvijek nailazi na sistemske prepreke koje ga u konačnici vode u propast. Ispisan u kratkim, ekspresivnim rezovima „Woyzeck” ostavlja dojam vrtloga koji nas bespovratno usisava, ali i nepogrešivo daje konkretno obličje nacerenog sistema čiji nas zakoni nikada ne zaobilaze. Naslovnu ulogu Franza Woyzecka u riječkoj će predstavi igrati Leon Lučev, a njegova će partnerica u ulozi Marie biti beogradska glumica Hana Selimović.

Vladimir Nazor: VODA

Redatelj i koreograf: Matija Ferlin
Premijera: 16.3.2018.

U sklopu programa Riječkog kazališta mladih “Kamov”

Novela „Voda” pripada Nazorovu ciklusu „Novela s otoka” i predstavlja jednu od najpoznatijih Nazorovih autobiografskih crtica. Dječak Vlado, središnji lik, zapravo je sam autor koji provodi djetinjstvo na otoku i sprema se za ulazak u svijet odraslih – odlazak na školovanje u grad, daleko od otoka i daleko od roditelja. U Velom Selu, u kojem provodi svoje posljednje dane, tri mjeseca nije pala kiša. Zemlja, ljudi i životinje trpe veliku sušu, pod snažnom žegom sunca nemir među stanovnicima Velog Sela raste, priroda je neumoljiva i tjera ljude da se prilagode njezinim zakonima. Na rivi se čeka bunar-lađa koja će utažiti žeđ onima koji već danima žeđaju, no nestrpljenje je veliko i cijelo mjesto kao da prati neku nezaustavljivu koreografiju žeđi i nemira. A kad voda napokon stigne, počinju se skupljati oblaci najavljujući veliku neveru i velike kiše, koje će donijeti i previše vode. Prateći ritam prirode, Nazor istovremeno prati i ritam jednog otočkog mjesta iz perspektive dječaka koji se sprema na odlazak, odlazak koji će mu zauvijek promijeniti život.

Vedrana Klepica: NOĆNA ŠKOLA (radni naslov)

Redateljica: Renata Carola Gatica
Premijera: 18.4.2018.

U sklopu programa Riječkog kazališta mladih “Kamov”

Projekt „Noćna škola” prva je suradnja Hrvatske drame sa studijem Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, za koji, inspirirana jednom od riječkih prešućivanih tema, onom o tinejdžerima hospitaliziranima u riječku Psihijatrijsku bolnicu „Lopača” radi navodnih poremećaja u ponašanju, tekst piše jedna od najperspektivnijih spisateljica mlađe generacije Vedrana Klepica. „Noćna škola” nije rekonstrukcija tih događaja, već umjetnički odgovor na to kako se terapijske metode pretvaraju u traumu; što nam poručuju mladi s poremećajem u ponašanju odnosno tko određuje poremećaj i u odnosu na što, te zašto zajednica šuti. „Noćna škola” kreira metaforički zatvoreni sustav koji se bavi pitanjem društvene stratifikacije i arbitrarnosti kojoj su mladi ljudi, prividno društveno problematični i delikventni, izloženi od strane apstraktnog nekoherentnog sistema kojega glavni cilj nije ući u srž problema jedne pogubljene generacije, nego ih isključivo kazniti. U društvu koje svoje okvire uspostavlja na dogmama, je li delikventnost jedini način suprotstavljanja?

Mila Čuljak: DOWN, BY LAW (ZAJC LAB)

Redateljica i koreografkinja: Mila Čuljak
Premijera: 17.5.2018.

„Down, by Law” je monodrama pisana kao impresija razdoblja od rođenja dječaka Borisa do trenutka kada je tekst napisan. Borba s željama, očekivanjima, trajanjima, operacijama i bolestima usađena u višak 21. kromosoma gradila je i posebno roditeljstvo koje je autorica upisivala u novi kod – izvedbeni kod zajedništva. Autorica monodrame, Mila Čuljak, koja je Borisova majka, stremila je ojačanju svakodnevice koja je donijela silinu emotivnog, organizacijskog, njegovateljskog i društvenog balansiranja. U želji da ova priča, kao i Boris, doprinese shvaćanju i podršci zajednice osobama s Down sindromom, tražila je tijelo koje će ju ispisati, isplesti i isplesati.

Werner Schwab: PREDSJEDNICE

Redateljica: Bojana Lazić
Premijera: 25.5.2018.

„Predsjednice” su prva drama poznatog austrijskog dramatičara Wernera Schwaba, jedne od perjanica suvremenog austrijskog dramskog pisma. Schwabovo je pisanje žanrovski najbliže groteski, pa njegov dramski svijet uvijek djeluje na granici gorko ozbiljnog i smiješnog, vješto nastavljajući tradiciju austrijske crne komedije. Iščašen pogled na, podjednako, i ružnoću i ljepotu suvremenog svijeta, u „Predsjednicama” na scenu dovodi tri lika Ernu, Gretu i Marišku, čistačice našeg smeća, ali i naše nečiste savjesti. Tragične i komične istovremeno, antijunakinje na trenutak banalne, vulgarne i okrutne, ali onda zatim ponižene, usamljene i prestravljene životom koji ih je možda izdao ili su one izdale njega. Živjeti se mora, reći će jedna, u našoj zemlji nitko nije bio nacist, reći će druga, zaboravimo svu tu životnu prljavštinu, reći će treća, a onda će otvoriti bocu vina i maštati o nekom slavlju na kojem njihov svijet još uvijek izgleda ljepše i kojem se još uvijek možemo smijati, pa makar i s punim ustima. Uz Oliveru Baljak i Tanju Smoje u riječkim Predsjednicama igrat će i zagrebačka gošća  Katarina Bistrović Darvaš.

OPERA

Giacomo Puccini: LA BOHÈME

Dirigent: Ville Matvejeff
Redatelj: Fabrizio Melano

Premijera: 23.10.2017.

I jesen 2017. otvaramo operom u režiji poznatog američkog redatelja Fabrizia Melana. Nakon što je publika plakala zajedno s Wertherom i Charlotte na prošlogodišnjoj uspješnici „Werthera“ J. Massenetea u režiji Melana, 30 godina od posljednje izvedbe „La Bohème” u našem kazalištu, ovaj iskusni i proslavljeni operni redatelj donosi nam već zaboravljene prizore iz života boema. Zadnje „Bohème” Fabrizio Melano radio je za Metropolitan Operu sa zvijezdama poput Renate Scotto i Luciana Pavarottija, a o novoj režiji za HNK Ivana pl. Zajca napisao je: „Ovaj put volio bih se, kao i u Wertheru, koncentrirati na psihologiju i interakciju između likova i teških tema s kojima se susreću: siromaštvo i bolest. Upravo stoga komplicirana scenografija neće biti potrebna, dok kostimi ne moraju biti vremenski određeni – radnja se događa bilo gdje od 1840. do danas.”

Život umjetnika u ovoj operi i naš je život i borba. S pričom koja prati okrutnu realnost i pokušaj ostvarenja četvero mladih umjetnika uz melodramatičnu glazbu skladatelja Giacoma Puccinija, moći će se poistovjetiti ne samo umjetnici već i publika. Nadanja o boljem sutra i svakodnevna bitka s okrutnom stvarnošću, zasigurno su dio i naše aktualnosti, a tragičan kraj glavnih junaka nesumnjivo  će nas ponovno dovesti do suza.

Henry Purcell: DIDONA I ENEJA

Dirigent: Tomislav Fačini
Redateljica: Mirva Koivukangas

Premijera: 17.2.2018.

Redateljica Mirva Koivukangas najavljuje: „Didona i Eneja skladatelja Henrija Purcella i libretista Nahuma Tatea barokna je operna priča o nesretnoj ljubavi kraljice Didone i princa Eneje. Izvorno je radnja priče smještena u kraljevsku palaču u Kartagi, ali u ovoj režiji htjela bih ostaviti lokaciju otvorenom. Više od fizičkog mjesta, zanimaju me krajolici uma, osobito kako njihovo ometanje utječe na čovjekovo doživljavanje stvarnosti. U kojoj se točki, na granici istine i mašte, one miješaju i nestaju, kada fantazija zauzima mjesto istine u čovjekovu umu? Za mene je ovo priča o Didoninoj situaciji iz noćne more gdje bogovi i vještice mogu biti oboje, i njeni rođaci i likovi iz mašte, te gdje percepcija sadašnjosti i prošlosti ostaje publici za riješiti.”

Giuseppe Verdi: MACBETH Verdi-Shakespeare trilogija

Dirigent: Marco Boemi
Dramaturgija i režija: Marin Blažević

Premijera: 14.4.2018.

Tri Verdijeve opere, dvije posljednje, „Otella” i „Falstaffa”, te „Macbetha” iz rane faze (kasnije revidiranog), ne povezuju ni namjera da budu trilogijom, niti tema. Ipak, barem jedna im je poveznica toliko značajna da ih vrijedi uprizoriti i izvoditi u nizu te istražiti što im je možda još zajedničko osim predložaka njihovim libretima. Osim – Williama Shakespearea, njegovih tragedija „Macbeth” i „Othello”, te komedije „Vesele žene Windsorske” i scena iz dvodijelne povijesne drame „Henrik IV”. Riječka opera prihvaća izazov koji izbjegavaju mnoge produkcijski neusporedivo moćnije operne kuće – da u jednoj sezoni, štoviše u razdoblju od tri tjedna, izvede sve tri Verdijeve opere nastale prema Shakespeareovim dramama: premijeru „Macbetha”, obnovu „Otella” i premijeru „Falstaffa”. Sve tri opere povezat će još jedan izazov, onaj Giorgia Suriana da nastupi u glavnim ulogama u sve tri predstave: po prvi puta kao Macbeth, zatim kao Jago s kojim je briljirao u „Otellu” prošle sezone, te kao maestralni Falstaff s kojim je osvajao pozornice diljem Europe. Uz Giorgia Suriana u „Verdi-Shakespeare” trilogiji zaigrat će operna riječka reprezentacija predvođena Kristinom Kolar, Anamarijom Knego, Ivanom Srbljan, Vanjom Zelčić, Robertom Kolarom, Slavkom Sekulićem, Markom Fortunatom, te nezaobilaznim gostima – Luisom Chapom i Aljažom Farasinom. Trilogijom će ravnati tri dirigenta: Marco Boemi („Macbeth”), Zoran Juranić („Otello”) i Ville Matvejeff („Falstaff”).

Giuseppe Verdi: FALSTAFF Verdi-Shakespeare trilogija

Dirigent: Ville Matvejeff
Dramaturgija i režija: Marin Blažević

Premijera: 7.5.2018.

Tri Verdijeve opere, dvije posljednje, „Otella” i „Falstaffa”, te „Macbetha” iz rane faze (kasnije revidiranog), ne povezuju ni namjera da budu trilogijom, niti tema. Ipak, barem jedna im je poveznica toliko značajna da ih vrijedi uprizoriti i izvoditi u nizu te istražiti što im je možda još zajedničko osim predložaka njihovim libretima. Osim – Williama Shakespearea, njegovih tragedija „Macbeth” i „Othello”, te komedije „Vesele žene Windsorske” i scena iz dvodijelne povijesne drame „Henrik IV”. Riječka opera prihvaća izazov koji izbjegavaju mnoge produkcijski neusporedivo moćnije operne kuće – da u jednoj sezoni, štoviše u razdoblju od tri tjedna, izvede sve tri Verdijeve opere nastale prema Shakespeareovim dramama: premijeru „Macbetha”, obnovu „Otella” i premijeru „Falstaffa”. Sve tri opere povezat će još jedan izazov, onaj Giorgia Suriana da nastupi u glavnim ulogama u sve tri predstave: po prvi puta kao Macbeth, zatim kao Jago s kojim je briljirao u „Otellu” prošle sezone, te kao maestralni Falstaff s kojim je osvajao pozornice diljem Europe. Uz Giorgia Suriana u „Verdi-Shakespeare” trilogiji zaigrat će operna riječka reprezentacija predvođena Kristinom Kolar, Anamarijom Knego, Ivanom Srbljan, Vanjom Zelčić, Robertom Kolarom, Slavkom Sekulićem, Markom Fortunatom, te nezaobilaznim gostima – Luisom Chapom i Aljažom Farasinom. Trilogijom će ravnati tri dirigenta: Marco Boemi („Macbeth”), Zoran Juranić („Otello”) i Ville Matvejeff („Falstaff”).

Vincenzo Bellini: NORMA

Dirigentica: Dunja Vejzović
Redatelj: Christian Romanowski

Premijera: 11.6.2018.

Ako operu možemo smatrati tvornicom osjećaja, „Norma” je u tom slučaju vrhunac belcanta. Nekontrolirane emocije dolaze do izražaja u posve kontroliranom umijeću pjevanja. Bellinijeva „Norma“ izvrstan je primjer nemoguće umjetničke vrste – opere. Inscenirati operu znači neprestano postavljati pitanja, ali nipošto pod svaku cijenu davati odgovore. Kada na pozornicu postavljamo „Normu“, ne propisujemo publici kakve spoznaje treba izvući iz te priče.

Ova bi se priča mogla ispričati i ovako:

Jedan se muškarac zaljubio u prijateljicu svoje žene, ili točnije: jedan muškarac želi zamijeniti svoju voljenu u vatrometu nove strasti; posljedica: skrupula i ljubomorna drama kod žena toga dvostruko voljenog muškarca, koji nipošto ne osjeća grižnju savjesti. Zapravo je to svakodnevna priča: iz perspektive današnjega vremena Norma je zaposlena samohrana majka koja ima ljubavnika. Kako su osjećaji privatna stvar, netko bi možda mogao pomisliti da se u ovoj operi radi isključivo o intimnom trokutu. No, Bellinijeva „Norma“ ipak je kompleksnija od toga, i to upravo zbog društvenoga konteksta: muškarac se zove Pollione i Rimljanin je, vojnik i okupatorski oficir anektirane zemlje, Galije, a obje su žene kćeri neprijatelja. Svi znamo kakve probleme može stvoriti situacija u kojoj se „neprijatelji“ zaljube jedno u drugo, a takva situacija i u današnje vrijeme često završi tako da osobu nakraju progone njezini vlastiti sunarodnjaci.

Usprkos tome što upravo čarobno pjeva ariju „Casta diva“, Norma nije krotkog, nježno-simpatičnog karaktera. Ona ne preza ni od proklinjanja ni od ucjenjivanja. Koliko daleko može ići žena kada se zaljubi; koliko daleko može ići žena kada se razočara? Neka nas priča iznenadi.

Christian Romanowski, redatelj

BALET

MACBETH

Koreografkinja: Maša Kolar
Glazba: Višeslav Laboš

Premijera: 7.10.2017.

Shakespeareov „Macbeth“ u svojoj radnji zrcali fokusiranost renesanse na čovjekovu moć / kapacitet da donoseći vlastite odluke kreira svoju sudbinu. Istovremeno on otvara dubine u kojima odluke mogu biti refleksije tuđih sugestija, a moć vladanja vlastitim životom može postati opsesivno vladanje drugima. Plesom, koji u svojoj prirodi nadilazi ograničenosti jezika, želimo naglasiti da je gubitak granica neodvojiv od gubitka etičnosti, gubitka svojih bližnjih i naposljetku samih sebe. Koreografija međunardno nagrađivane Maše Kolar svojom preciznošću, bogatom dinamikom, te kompleksnim i visokoestetiziranim pokretom čistih linija, omogućit će plesačima da maksimalno dorade i pročiste svoju plesnu, ali i glumačku tehniku. Osim omogućavanja profesionalnog napretka (za plesače) i podizanja razine kulturne ponude u našoj županiji (za gledatelje), ovo uprizorenje pridonijelo bi i svrgavanju stereotipa da ples nije kadar uvjerljivo predočiti duboke i kompleksne ljudske priče. Naposljetku, gledatelje želimo potaknuti na promišljanje o moći kojoj težimo, načinu na koji tu moć priskrbljujemo i cijeni koju za to plaćamo.

U SVAKOM SLUČAJU

Koreograf: Vigur Gurdu

Premijera: 18.11.2017.

Istraživački balet radnoga naslova „U svakom slučaju” promišlja institucionalnu poziciju članova i članica baletnog ansambla HNK Zajc koji na njegovoj pozornici plešu više od dvadeset godina. Autorski tim u sastavu Vigur Gurdu (koreograf), Nina Gojić (dramaturginja) i Marko Gutić Mižimakov (novomedijski umjetnik) radit će s idejom da iskusno plesačko tijelo predstavlja neslužbeni arhiv i paralelno pamćenje institucije koje se može aktivirati obradom već postojećeg dokumentarnog materijala i zatečenog stanja institucije. Instituciju se promatra u cjelini, s obzirom na njezine arhitektonske zadatosti, simbolički kapital, društvenu funkciju i unutarnju organizaciju što počiva na ponavljanju obrazaca ponašanja, načela proizvodnje sadržaja i formalne organizacije rada. Takav sveobuhvatni pristup preduvjet je za koreografiju koja kombinira usvojena znanja baletnih plesača sa suvremenijim izvedbenim oblicima, a sve s ciljem da se pokaže kako iskusniji baletni plesači u instituciji predstavljaju kulturnu vrijednost po sebi. Svemu navedenom pokušava se pronaći odgovarajući izraz u pokretu i kroz pokret, uvijek ostavljajući prostor za eksperiment, igru, slučaj…

U svakom slučaju, bit će ples(a). Zrelog plesa.

VESELI BOŽIĆ NESTAŠNE DJECE

Koreografkinja: Maša Kolar
Glazba: Jin Takemoto & Al Hirt

Premijera: 9.12.2017.

Božićni blagdani postali su oličenje konzumerizma. Božić vas svake godine bombardira sa svih strana, svim raspoloživim oružjem. Gomile kolača, gomile poklona, gomile šarenih papira, gomile božićnih pjesama, gomile redova u trgovinama… Sve oko Božića već smo pokušali: slavili ga,  propjevali sve božićne pjesme, posvađali se i nanovo ga otkrili. Sada je opet ovdje! Neustrašiv i neuništiv! Ne možemo ga se riješiti!

I ove godine sve opet kreće ispočetka i nikako nismo zadovoljni, jer Božić pred nama sveo se na konzumerizam i kič, neumjerenost, bezglavu jurnjavu i posvemašnju otuđenost. No mi, nestašna djeca, još uvijek potajice vjerujemo u dobar duh Božića i Djeda Božićnjaka.

Predstava „Veseli Božić nestašne djece” je za klince i klinceze, njihove nešto starije prijatelje, a dobrodošli su i roditelji!

IVICA I MARICA

Koreografkinja: Gina Patterson

Premijera: 26.1.2018.

Premda jedna od najpoznatijih i najomiljenijih europskih bajki, bajka „Ivica i Marica“ nije vremenom izgubila na svojoj aktualnosti već je ostala jednako suvremena danas kao i u vrijeme njezina nastanka. Ivica i Marica, najpoznatiji su brat i sestra koji već stoljećima fasciniraju djecu, ali im kroz svoju priču odašilju i životno važne poruke propitujući uvijek iznova odnos roditelja i djece, neimaštine i bogatstva, okrutnosti i milostivosti. Što znači biti dobar roditelj ako djeca trpe neimaštinu i glad; je li moguće da ponekad treba biti okrutan da bi bio milostiv;  može li se preživjeti spajajući dobrotu, mudrost i dosjetljivost;  kako oprostiti roditeljima; je li taj oprost preduvjet za zadovoljan život…?

Baletu i američkoj koreografkinji Gini Patterson ova bajka pruža niz neoklasičnih izvedbenih interpretacija koje, po svojoj naravi, od plesača iziskuju korištenje klasične baletne tehnike. Stoga će ženski dio ansambla plesati u špicama, a korištenjem neoklasične tehnike plesači će nastaviti razvijati sposobnost pokrivanja širokog spektra repertoara (od suvremenog do neoklasičnog).

Korištenjem video projekcija i maštovitih kostima, nastojat ćemo stvoriti baletnu fantaziju (tzv. „fantasy ballet”) koja će i vizualno i slojevitošću sadržaja biti privlačna ljubiteljima baleta svih generacija.

Gioachino Rossini & Mauro Bigonzetti: ROSSINI CARDS

Koreograf: Mauro Bigonzetti
Glazba: Gioachino Rossini

Premijera: 19.5.2018.

„Rossini cards“ je suvremena baletna predstava koja je oduševila i kritiku i publiku diljem Europe i Sjeverne Amerike. U srži apstraktna i bez čvrstog dramaturškog okvira, ona nam ipak nudi scene iz paralelnih života, intrigantne obrate iz dramatičnih u komične situacije; neočekivane poveznice koje titraju između erotičnosti, taštine i ironije. Iznimno vještim sljubljivanjem klasične plesne tehnike i Rossinijeve barokne glazbe, Bigonzetti je (u zajedništvu sa svojim autorskim timom), stvorio remek-djelo moderne umjetnosti koja nadilazi okvire one isključivo plesne. I u pokretu i u ekspresiji, pred plesačima će biti izazov da izvedu koreografske sekvence u rasponu od onih klasičnih, liričnih, čeznutljivih i duboko duševnih pa do onih komičnih, raskošnih, senzualnih, živahnih, čak i furioznih. Ukratko, i plesačima i publici ovo je djelo vrhunska gozba koja razotkriva svu inovativnost i emotivnost dva velika maestra – Rossinija i Bigonzettija.

TALIJANSKA DRAMA

Ivo Brešan: PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA

Režija: Luca Cortina

Premijera: 30.9.2017.

Postavljajući na scenu „Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja”, Talijanska drama želi odati počast nedavno preminulom Ivi Brešanu, prvi put na talijanskom jeziku, dapače čak na istromletačkom dijalektu. Brešanova gorka komedija u ruralnom kontekstu nakon 46 godina od prve izvedbe ostaje aktualna. Glazba, koreografija, dinamična režija i adaptacija kazališni klasik prenosi u današnjicu.

Mario Fratti: ŠEST STRASTVENIH ŽENA

Režija: Vincenzo Manna

Premijera: 29.11.2017.

Mario Fratti, dramatičar, pisac, esejist i kazališni kritičar, živi u New Yorku.  „Šest strastvenih žena”  duhovita je i oštra komedija inspririana filmom Federica Fellinija  „8 ½”, te izvor na kojem nastaje planetarno poznati mjuzikl „Nine”, pravi kazališni fenomen. To je priča koja kroz ženske likove prikazuje slabosti muškaraca i složenost odnosa nudeći indiskretan i ironičan pogled na zavrzlamu strastvene ljubavi ili možda anti-ljubavi koja definira ne samo odnos među spolovima, već čitavu ljudsku narav, odražava političko-umjetničku krizu intelektualca, a postavlja i pitanja oko ranjivog ponašanja muškaraca kojima su žene potrebne.

Fulvio Tomizza: I BUHE KAŠLJU

Režija: Diana Höbel

Premijera: 23.1.2018.

„I buhe kašlju” fraza je koja se koristi kako bi se okarakterizirale one osobe koje ne vrijede mnogo, no unatoč tome, dozvoljavaju si naglas izraziti mišljenje, iako tankim glasom, poput buhinog. Naša kazališna adaptacija Tomizzine knjige pripovjeda priču o Saltellini, ambicioznoj buhi koja voli bel canto, koja voli posjećivati gradsku Operu svake večeri i oponašati poze i hirove poznatih opernih diva. Ali pauk, komarac i stonoga naučit će je pameti. Pitanje jest: može li buha pjevati operu?

Luigi Pirandello: GORSKI DIVOVI

Režija: Paolo Magelli

Premijera: 2.3.2018.

„Gorski divovi”, posljednje Pirandellovo remek-djelo, nedovršeno zbog smrti autora, predstavljeno je posthumno 1937. godine. Kroz metakazališni jezik pripovijeda se priča o kazališnoj skupini koja u nadrealnoj atmosferi, okružena čudnim i misterioznim stanovnicima u vili pod nazivom „La Scalogna” („Loša sreća”) postavlja predstavu. U finalu je izražena eksplicitna kritika naspram buržoazije toga vremena, neuke i neosjetljive spram umjetnosti.

Nelida Milani: MISCELLANEA (radni naslov)

Režija: Mario Brandolin

Premijera: travanj 2018.

Nelidu Milani nije potrebno posebno predstavljati: poznata spisateljica i jezikoslovka, jedna od glavnih predstavnika kulture talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji, dobitnica brojnih međunarodnih nagrada.

Predstava objedinjuje njene najdraže teme, kao egzodus, tiha tragedija preostalih, bavi se i mukotrpnom tematikom netrpeljivosti spram nacionalnih i kulturnih manjina, govori o fizičkoj otuđenosti onih koji su otišli i unutarnjoj otuđenosti onih koji su ostali u zbilji koju nisu više mogli prepoznati svojom. Delikatno, ali precizno razlaže tematiku putovanja, sjećanja, otuđenosti i doma.

Sviđa vam se ovaj tekst?
Pomognite nam da ih objavimo još i ostanemo neovisni o oglašivačima i politici:
pretplatite se na Teatar.hr ili platite članak SMS porukom.