"Čitajući Medeju svoj sam interes usmjerio na položaj ženskog subjekta u suvremenom društvu, subjekta, koji zbog svog rodnog identiteta spada u neki specifičan režim vidljive i nevidljive strukturalne diskriminacije. Zanimalo me također, kako Medeja danas izvršava svoju rodnu ulogu – onako kako je to napisao Euripid ili na neki drug način."
Tako o svom uprizorenju Euripidove Medeje na sceni SNG Maribor govori redatelj Oliver Frljić.
U izvorniku, radnja je tragedije slijedeća:
Medeja, čarobnica, koja je spasila život Jazonu kad je krenuo po zlatno runo, pobjegla je s njim, postala njegova žena i rodila mu dva sina. Utočište su našli u Korintu, gdje se Jazonu pruža prilika za ženidbu s Glaukom, kćerkom korintskoga kralja Kreonta. Medeja je očajna zbog gubitka muža i njegove prijevare, pa proklinje kraljevu obitelj, zbog čega je kralj šalje u progonstvo. Pretvarajući se da prihvaća kraljevu odluku, a u duši snujući osvetu, Medeja kralja moli da s djecom u Korintu ostane još samo jedan dan. Susreće Egeja, kojem obećava pomoć u njegovoj velikoj želji da ima dijete, a on joj zauzvrat obećaje utočište u Ateni. S pripremljenom odstupnicom, Medeja može pristupiti strašnoj osveti Jazonu. Djecu šalje ocu, s poklonom za njegovu mladu – vjenčanim vijencem i otrovanim plaštom. Glauka pogiba u mukama, a s njom i otac Kreont koji ju pokušava spasiti. Medeja, ubivši Jazonu zaručnicu, ubija i vlastitu djecu. Iz Korinta odlazi na zmajskim kolima, a slomljenom Jazonu, koji je proklinje kao zločinku, proriče kobnu smrt.
