Aretej (Teatar poezije)


produkcija: Teatar poezije

vrsta: drama
naziv izvornika: Aretej

Krležin klasik kojeg u cijelom nizu gornjogradskih prostora postavlja Morana Foretić, a naslovnu ulogu tumači – Đorđe Kukuljica.

***

Nakon mladenačkih Legendi, preko realističnijih Galicije, Golgote i Vučjaka te Glembajevskog ciklusa kojim se vratio predčehovljevskim uzorima, Miroslav Krleža je nakon II svjetskog rata stvorio dramska djela obilježena smionim izmjenama prostornih i vremenskih planova te slobodnim ispreplitanjem situacija i likova, problematizirajući univerzalne teme poput politike, povijesti i rata, (od)uvijek poticanog svevremenom ljudskom glupošću.

Vjerojatno najpoznatija od tih drama je Aretej, dramska fantazija čiji se esejistički dijelovi izmijenjuju s dramskim, tvoreći začudnu kritičko-meditativnu cjelinu sa snažnim antiratnim stavom.

Aretej je Krležin posljednji potpuni dramski tekst, objavljen čak 28 godina nakon prethodnoga, Lede, nekim izvanjskim aspektima (izmjenjivanje mjesta scene i vremenskih planova, realnosti i fantazije) podsjeća više na elemente iz najranije faze Krležine dramaturgije, tzv. legendi, a tematski je vezan uz zapise iz povijesti medicine, nastale za II. svj. rata. Svojevrstan je komentar djelu autorov Pogovor za dvije drame o Areteju i o Jurju Križaniću, koji je, što se Areteja tiče, prilično vjeran scenarij životnih okolnosti i moralnih dilema lika ostvarena u samoj drami (a koji je povijesna ličnost).

Prema Krležijani:

Uoči II. svj. rata, dva turista, ugledni liječnici-apatridi (emigranti bez domovine), A i B, razgledavaju u Castelcaprinu, u Italiji, ruševine vile Areteja, arhijatra (liječnika) na dvoru rimskog cara Postuma Ilirika, iz III. st., te razmišljaju o bitno nepromijenjenom barbarstvu i okrutnosti prošlosti i sadašnjice kad je »koeficijent svega što je ljudski dostojno čovjeka sveden na minimum!«, a »/u/ nama je njihovo' sve što je u nama još uvijek antropoidno!« Ulaze u grob kršć. mučenice, sv. Ancile, supruge Aretejeve. Prizor se prebacuje u III. st., u trenutku kad imperatorov general Kajo Anicije sa svojim vojnicima uništava Aretejeve rukopise, te harajući po njegovoj anatomskoj zbirci i mrcvareći služinčad nastoji Areteja prisiliti da pristane liječničkim putem »osloboditi« cara njegove supruge Klaudije. Pritisak vrši i na Aretejevu suprugu, Liviju Ancilu; ona je kršćanka, ali prikazana vrlo svjetovno. »Nazarenka i bludnica«, ljubavnica je i Kaja i imperatora. Ocijenivši da mu je otpor uzaludan, Aretej obećava uslugu caru, ali - nakon odlaska Livije, koja se sprema na ljubavno putovanje s Kajom (a bit će, u stvari, i ona ubijena) - sam kreće za plamenom umjetnom pticom Arinoe, što ju je dobio od male, nestale Egipćanke i koja je predmet njegova osobnoga kulta. Aretej se pojavljuje pred grupom turista našeg vremena i fizički se sukobljuje s vodičem koji pripovijeda pogrešne i iskrivljene historijske činjenice. Među turistima je Raoul Morgens, prvak suvremene medicine, s udovicom svog sina, što su ga militaristi odavna ustrijelili na ulici. Apatridi i Morgens sklanjaju ozlijeđenog Areteja u apoteku i - u atmosferi doušništva i policijskih krvoprolića - diskutiraju s njim o njegovoj kritici i rekonstrukciji rukopisa njegova prethodnika u antičkoj medicini, Galena. On je opisivao ljudsku ruku proučavajući - u strahu pred smrtnom osudom - zapravo majmunsku (Krleža taj motiv razrađuje u eseju O Klaudiju Galenu). Na povratku, s Aretejem, koji s rezervom prima moderne izume, u luksuzni hotel Morgens je izvrgnut pritisku diplomata svoje sad totalitarne zemlje. Oni od njega traže uslugu sličnu onoj na koju je bio prisiljen Aretej - medicinsko umorstvo, ali sam Aretej, dok grme topovi s ukotvljenih ratnih brodova a svjetlost se prekida, drži da u fašističkom emisaru prepoznaje Kaja Anicija, navaljuje na njega i baca ga kroz prozor »u plutonsko podzemlje«, te i sam iščezava prije nego što se opet vrati svjetlo.

Areteja u sklopu 6. Festivala Miroslav Krleža u cijelom nizu gornjogradskih prostora postavlja Morana Foretić, a naslovnu ulogu tumači - Đorđe Kukuljica.

osobafunkcija
Marin Kožulasistent redatelja
Juraj Mindoljevićscenograf
Juraj Mindoljevićkostimograf
Tanja Minarikautor projekcija
Ela Milkovićmajstor maske
Morana Foretićautor adaptacije
Morana Foretićredatelj
Zdenko Trandleroblikovatelj zvuka
Zdenko Trandleroblikovatelj svjetla
Ljupčo Konstantinovskladatelj
Goran Matovićautor koncepta
Đurđa Škavićsuradnik za scenski govor
Miroslav Krležaautor teksta

osobalik(ovi)
Asim UgljenApatrid A / sluga
Đorđe KukuljicaAretej
Goran GuksićApatrid B / vojnik
Hrvoje Matasinglazbenik
Iva MihalićLivija Ancila / Klara / magistra
Juraj ArasRaoul Sigurd Morgens / drugi čuvar
Vilim MatulaKajo Anicije Sever / drugi čuvar / barun van der Blooten / crkvenjak / sluga Alfonso

Odgovori

OD ISTIH PRODUCENATA

DNEVNI NEWSLETTER

PRATITE NAS I NA...

IZDVOJENO
MAGAZIN
NATJEČAJI & POSLOVI