Login za korisnike

Nosorog

U jednom provincijskom gradiću stanovnici se masovno pretvaraju u – nosoroge. Je li u piranju moda, podložnost totalitarizmu ili tek paranoja?

***

Nosorog je dramski tekst Eugenea Ionesca iz 1959. godine, a u kojem se kroz tri čina stanovnici jednog malog provincijskog grada u Francuskoj pretvaraju u - nosoroge. U končanici je jedini lik koji ne podlegne toj masovnoj metamorfozi Bérenger, svojevrsni Svatković koji je na početku komada izložen kritikama zbog sklonosti piću, kašnjenja i opuštenog životnog stila, a kasnije zbog sve izraženije paranoje i opsesije nosorozima... Drama se često iščitava kao kritička reakcija na nagli uspon kako komunizma tako i fašizma i nacizma u godinama prije Drugog svjetskog rata...

U splitskom HNK Nosoroga postavlja Goran Golovko, a o konceptu produkcije njezin dramaturg Jasen Boko kaže ovo:

'Definirati Ionescovu dramu Nosorog (1959.) isključivo kao teatar apsurda značilo bi previdjeti značajan društveni angažman koji joj je imanentan. Priča o provincijskom gradu u kojem se ljudi, kao da su zahvaćeni nepoznatom epidemijom, počinju pretvarati u nosoroge zaista polazi od krajnje apsurdne ideje. Ona se, međutim, vrlo brzo pretvara u prepoznatljivu priču o konformizmu kao plodnom tlu za razvijanje totalitarizma. Pristajanje uz pomodni trend koji se formira oko radikalne ideje, da bi se povećanjem broja pripadnika pretvorio u većinsko mišljenje kojem se onda priklanjaju gotovo svi u strahu od izolacije i osude, spada u temeljne karakteristike suvremenog društva. U dvadesetom stoljeću takav je konformizam koji pripadanje većini prepoznaje kao sigurnost i mogućnost za napredovanje, nasuprot opasnostima koje nudi bivanje manjinom,kulminirao u sustav radikalne nacionalne desnice prepoznat kao fašizam. Svaka različitost, nacionalna, ideološka, vjerska, spolna… drastično se kažnjavala vodeći snažnoj unifikaciji nacije. Geslo: jedan narod, jedno carstvo, jedan vođa omogućilo je najveće zločine u ljudskoj povijesti. Svijest o opasnosti takvih ideja i procesa nije, međutim, ni malo pomogla da oni postanu isključivo stvar prošlosti.'

autorski tim
Mladen Radovnikovićkostimograf
Eugene Ionescoautor teksta
Karolina Sušasuradnik za scenski pokret
Bruna Bebićsuradnik za scenske zborove
Goran Golovkoautor koncepta scenskog prostora
Mirko Krstičevićskladatelj
Jasen Bokodramaturg
Anita Runjić Stoilovajezični savjetnik

izvođači
Arijana ČulinaStara
Franjo ĐakovićTreći čovjek / Zbor
Josip ZovkoDrugi građanin / Vatrogasac / Prvi čovjek / Zbor
Marjan Nejašmić BanićTreći građanin / Glumac u reklami / Dudard / Peti čovjek / Zbor
Mijo JurišićBérenger
Monika VucoPrva građanka / TV panelist 3 / Treća žena / Zbor
Nenad SrdelićStari
Nikša ArčaninPrvi građanin / TV Panelist 4 / Gospodin Papillon / Drugi čovjek / Zbor
Nives IvankovićKuma Blebetuša
Pere EranovićPeti građanin / TV panelist 1 / Botard / Četvrti čovjek / Zbor
Petra Kovačić PavlinaTreća građanka / Četvrta žena / Zbor
Sara IvelićGlumica u reklami / Druga žena / Zbor
Tajana JovanovićDruga građanka / TV moderatorica / Gospođa Boeuf / Prva žena / Zbor
Zorana Kačić ČatipovićDaisy / Zbor

Odgovori