Zimska priča (HNK Zagreb)

premijera: 12.2. 2017
produkcija: HNK Zagreb

vrsta: drama
naziv izvornika: Winter's Tale

Kompleksnu dramu britanskog dramatičara režira u HNK Zagreb, gošća iz Velike Britanije.

***

Jedno od posljednjih djela Williama Shakespearea nastalo je oko 1611. godine. I u ovome tekstu, kao i u većini ostalih, Shakespeare se nadahnuo raznim izvorima, dok je glavni zaplet preuzet iz pastorale Roberta Greena Pandosto, objavljene u Engleskoj 1588., a Shakespeareov je tekst objavljen 1623. godine.

Radnja Zimske priče počinje se događati na Siciliji, kada Poliksen, kralj Češke, susreće svojega prijatelja iz djetinjstva, Leonta, kralja Sicilije. Poliksen žuri u domovinu, no Leont ga svim silama nastoji zadržati na Siciliji te šalje svoju ženu Hermionu u nadi kako će ona uspjeti nagovoriti njegova prijatelja na dulji ostanak. Iznenađen uspjehom ženine misije, Leont posumnja da su njih dvoje ljubavnici i da je trudna Hermiona ostala u drugome stanju s Poliksenom, pa naredi neka se Poliksena otruje. No, on ipak uspije pobjeći u Češku, a Leont, ostavši uvjeren u ženinu nevjeru baca ju u tamnicu. Hermiona rađa djevojčicu, prema kojoj Leont također nema milosti i naredi neka se dijete ostavi na pustome mjestu, dok Hermionu izvrgava javnomu suđenju zbog nevjere. Iako prorok iz Delfa izjavi kako su Hermiona i Poliksen nevini, Leont odbija u to povjerovati. U međuvremenu umire njegov sin¬nasljednik, a uskoro i žena skonča svoj život. Ostavljeno Hermionino dijete, na češkim obalama spašava pastir. Prolazi punih šesnaest godina i saznajemo da se Poliksenov sin zaljubio u mladu djevojku Perditu, koju je spasio i odgojio pastir. Poliksen ne odobrava tu vezu i dvoje mladih bježe na Siciliju gdje zatječu Leonta koji još tuguje za svojom obitelji. Nakon brojnih peripetija, dvojica starih prijatelja ipak se pomire i s mladim parom odlaze u kuću ispred koje stoji Hermionin kip. Vidjevši ga, Leont se uznemiri, a kip iznenada, na opće zaprepaštenje, oživi...

Zimska priča posljednji je put u Hrvatskoj producirana još 1998. u Gavelli u kojoj ju je postavio jedan Britanac - David Farr, dok to u sezoni 2016/2017 na sceni HNK u Zagrebu čini njegiva sunarodnjakinja Polly Findlay, koju doduše naš središnji nacioinalni teatar najavljuje pod drugim prezimenom - Tritschler.

No, suprotno navodima HNK u Zagrebu, ona nije dobitnica Oliviera za režiju 2012. godine (te je godine u istoj kategoriji slavio Matthew Warchus s Mathildom), već za najbolji revijalni ili zabavni program. Nedavno je u RSC režirala Alkemičara Bena Johnsona , te Kako vam drago u National Theatreu te i za jednu i drugu produkciju dobila prilično dobre kritike.

osobafunkcija
Johannes Schützscenograf
Yanjun Hukoscenograf
Marc Tritschleroblikovatelj svjetla
Polly Findlay Tritschlerredatelj
Marina Pejnovićasistent redatelja
Branko Gavellaprevoditelj
Suzana Bogdan Pavekinspicijent
Višnja Kiššaptač
Milan Bogdanovićprevoditelj
William Shakespeareautor teksta
Sanja Ivićredaktor prijevoda
Ana Savić Gecankostimograf

osobalik(ovi)
Alen ŠalinovićArhidam
Alma PricaAlma PricaHermiona
Barbara VickovićMopsa
Damir MarkovinaPastirov sin
Dora LipovčanDorka
Dragan DespotLeont
Dušan GojićPastir
Ivan GlowatzkyDion
Jadranka ĐokićPaulina
Livio BadurinaPoliksen
Luca AnićPerdita
Luka DragićFlorizel
Mislav ČavajdaCamillo
Nikša KušeljNikša KušeljAutolik
Silvio VovkKleomen
Slavko JuragaAntigon
12345

Odgovori


DNEVNI NEWSLETTER

PRATITE NAS I NA...

IZDVOJENO
MAGAZIN
NATJEČAJI & POSLOVI