Login za korisnike

Porin

Kako su se Hrvati pobunili protiv okrutne franačke uprave, oslobodili i pokrstili – u operi Vatroslava Lisinskog.

***

Porin je 'viteška opera' u pet činova, Vatroslava Lisinskog nastala 1850. godine.

Libreto opere adahnut je jednim događajem iz rane povijesti Hrvata u Dalmaciji koju je zabilježio Konstantin Porfirogenet (De administrando imperio) u 10. stoljeću, kada su se pod vodstvom kneza Porina (u prvoj polovici 9. stoljeća) Hrvati pobunili protiv okrutne franačke uprave i njihova vođe Kocelina, oslobodili se i pokrstili.

Dimitrija Demeter, autor libreta, modificirao je povijesne podatke te Porfirogenetovoj predaji pridodao – kako je to bilo uobičajeno – ljubavnu priču: u Porina su zaljubljene Hrvatica Zorka (kćerka Ljudevita Posavskog) i Kocelinova sestra Irmengarda.

Prvi čin prikazuje tragična zbivanja nakon franačke pobjede nad Hrvatima i smrti Ljudevita Posavskog. Velikaš Porin nije se pokorio Francima pa se Kocelin želi dokopati njegovih posjeda. Snuje urotu: domamit će hrvatske velikaše na svečanost i pobiti ih. To je čula njegova sestra Irmengarda, potajno zaljubljena u Porina, te mu na tajnom sastanku otkriva bratov plan. Drugi čin vodi u brda, gdje povučeno živi Zorka, kći Ljudevita Posavskog, s djedom Sveslavom. Porin se u nju zaljubio, a Sveslav mu je obećao njezinu ruku kad se vrati kao pobjednik. U trećem činu Irmengarda priznaje bratu da je neuspjeh njegova plana ona skrivila zbog ljubavi prema Porinu. Međutim, Kocelin je uhvatio Zorku i Sveslava te sestri predaje u ruke Zorkin život. Porin je pobijedio Franke i kreće u osvetu, misleći da je Zorka već mrtva. U četvrtome činu Kocelin pokušava pobjeći pred nadirućim Hrvatima. Zorku i Sveslava u tamnici posjećuje Irmengarda i Zorku ucjenjuje, no vidjevši postojanost njezine ljubavi pušta ih oboje na slobodu. U petom činu Hrvati slave pobjedu, Kocelin umire, a Irmengarda, prokleta od brata i očajna zbog gubitka Porina, probada se nožem. Narod, dirnut takvom sudbinom, izražava sućut.

Demeter je, prema dostupnim dokumentima, slao libreto Lisinskom u Prag u nekoliko navrata, tako da on u trenutku skladanja prvoga dijela nije imao uvid u cjelinu radnje i tu neki teoretičari vide uzroke dramaturškim manjkavostima ove opere.

Kako navodi dr. Vjera Katalinić : "U odnosu na operu Ljubav i zloba, Porin očituje skladateljev napredak u svladavanju glazbeno-tehničkih vještina, u dramaturškom razvoju likova i zbora te u percepciji nacionalnog. Ipak, suprotstavljanje Hrvata i Franaka, nezaobilazno u takvome djelu, znatno je oslabljeno ublažavanjem negativnih karakteristika neprijatelja: glavni zlotvor je Kocelin, no i on na kraju oprašta sestri i kaje se; Irmengarda velikodušno poklanja Zorki život i sama se žrtvuje, pa čak ni narod ne likuje nad pobjedom nad Francima, već ih sažalijeva. Glazbeni je sloj skladatelj ostvario na principu stilskog dualizma između virtuoznog, koncertantnog zamaha u franačkim dionicama (osobito u zahtjevnim nastupima Irmengarde) s jedne strane, a s druge naivnom jednostavnošću melodije i fraziranjem povremeno bliskog folklornom idiomu, sve upotpunjeno rafiniranom instrumentacijom, među kojima se ističu Sveslavova arija u tamnici „Strogi otče na nebesi“, lirsko transparentni i arhaični zbor Hrvatica „Sva se bijeli“ s reminiscencijama modalnosti te Porinova lirska romanca „Zorko moja“.

autorski tim
Davor Kelićzborovođa
Dimitrija Demeterlibretist
Vatroslav Lisinskiskladatelj
Jasna Frankić Brkljačićsuradnik za scenski pokret
Damir Šenkkorepetitor
Igor Šimonjikoncertni majstor
Ioan Paunakoncertni majstor
Igor Valerikorepetitor
Ivan Faktorauto videa
Mirjana Zagoreckostimograf
Vesna Kolarecoblikovatelj svjetla
Ema Bellšaptač
Irena Budakinspicijent
Filip Pavišićdirigent
Nenad Tudakovićasistent redatelja
Mladen Tutavacdirigent
Ozren Prohićredatelj
Dinka JeričevićDinka Jeričevićscenograf

izvođači
Berislav PuškarićSveslav, stari Hrvat*
Boris MartinovićSveslav, stari Hrvat*
Dalibor HanzalekKocelin, vođa franačke vojske i vladar porobljenih Hrvata*
Damir FatovićKlodvig, Kocelinov pisar
Domagoj DorotićPorin, hrvatski plemić*
Gordana KalmarKlotilda, prijateljica Irmengarde*
Helena Lucić ŠegoKlotilda, prijateljica Irmengarde*
Ivana MedićZorka, kći Ljudevita Posavskog*
Jasna KomendanovićZorka, kći Ljudevita Posavskog*
Ladislav VrgočPorin, hrvatski plemić*
Marijana ProhaskaZorka, kći Ljudevita Posavskog*
Orkestar HNK Osijek
Sanja TothIrmengarda, Kocelinova sestra*
Slobodan CvetičaninKocelin, vođa franačke vojske i vladar porobljenih Hrvata*
Tamara Franetović - FelbingerIrmengarda, Kocelinova sestra*
Zbor HNK Osijek

Odgovori