Kultni satirično-fanstastični roman Mihaila Bulgakova, nastao iz čak osam verzija rukopisa i objavljen tek 25 godina nakon piščeve smrti, izvorno se trebao zvati "Evanđelje po vragu". Kritičari tvrde da je jedno od najboljih djela ruske literature, a iz njega su išetale danas opće poznate sentence, poput ‘rukopisi ne gore’ ili ‘drugorazredna svježina ne postoji’.
Priča Majstora i Margarite miješa tri vremena i prostora. Jedan je prostor Moskve Bulgakovljeva doba, u kojem vlada birokracija, prikazana i prokazana kroz MASSOLIT, udruženje pisaca te ‘Varijete’, teatar. Kroz Moskvu se mota i Wolandova družina, a u istom vremenu pojavljuju se i Majstor, u tom trenutku stanovnik ludnice te njegova ljubavnica Margarita. Drugi prostor i vrijeme pripadaju Majstorovom romanu, tj. Ponciju Pilatu, prokuratoru Judeje kojeg muči migrena i Ješui, zarobljeniku što Pilatu samo stvara dodatni problem kojeg mora riješiti. Treći povezuje oba spomenuta konteksta preko lika Margarite, koja sudjeluje u svečanostima Valpurgine noći, a Valpurgina se noć, u bizarnom prostorno-vremenskom vrtlogu događa istovremeno kad i Veliki petak, gdje Pilat zaključuje Ješuinu sudbinu.
Roman Majstor i Margarita, prvi je put za neku hrvatsku pozornicu adaptiran 1985. kad se inscenacije u zagrebačkom HNK prihvatio rumunjski redatelj Horea Popescu. Iduća produkcija bila je ona ne baš uspjela zagrebačke Gavelle iz 2006. godinu koju je potpisao Ozren Prohić, a treće profesionalno uprizorenje u hrvatskim teatrima Bulgakovljev roman u sezoni 2016/2017 dobit će u produkciji HNK Rijeka i režiji Selme Spahić.