Figarov pir (ZG)

Inozemni autorski tim vraća Figara na pozornicu HNK u Zagrebu nakon 25 godina.

***

Ove godine obilježava se 260. obljetnica rođenja Wolfganga Amadeusa Mozarta, salzburškog čuda od djeteta, koji je svojim velikim i raznolikim opusom ostavio velik trag na razvoj klasične glazbe i postao simbol genijalnog umjetnika. Tim povodom, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagerbu bit će izvedena njegova opera Figarov pir, praizvedena u Beču 1786. godine. Libreto Figarovog pira potpisuje Lorenzo da Ponte, autor libreta za druge dvije najpoznatije Mozartove opere na talijanskom - Cosi fan tutte i Don Giovanni, a napisan je prema Beaumarchaisovoj istoimenoj komediji, koje je 1780-ih godina sam kralj Luj XVI. cenzurirao.

Pierre Beaumarchais ličnost je prilično osebujnog života i karijere, pa se između ostalog bavio i špijunažom, diplomacijom, sudjelovao je u Američkoj revoluciji i preprodavao oružje, a u povijesti kazališta ostat će zapamćen kao autor trilogije o Figaru. Prvu od drama u trilogiji, Seviljskog brijača, uglazbio je Gioachino Rossini, dok je jednako popularan Mozartov Figarov pir kronološki nastavak radnje Rossinijeve opere. Obje opere ubrajaju se u deset najizvođenijih opera svih vremena.

Radnja opere se odvija tijekom jednog jedinog dana na dvoru grofa Almavive.  Iako oženjen Rosinom, grof udvara Suzani, budućoj supruzi svog sluge Figara, pozivajući se pritom i  na ‘pravo prve noći’. No, kad opazi da se mladi paž Cherubino interesira za njegovu vlastitu suprugu, grof ga ‘sklanja’ na časničko mjesto u vlastitoj postrojbi.

Figaro, Suzana i Rosina udružit će se kako bi razotrkrili grofove planove za nevjeru, dok će se Figaro naći usred sukoba Bartola i Marcellina, tijekom kojeg će otkriti da je – njihov sin. Tijekom noći svi će se oni naći u palači te u seriji komičnih događaja i zamjene identiteta na kraju natjerati grofa da se pokaje, ali i groficu da mu oprosti…

Posljednja zagrebačka produkcija Figarovog pira premijerno je izvedena 1991. godine pod palicom Uroša Lajovica i u režiji Božidara Violića. Posebnost ove produkcije jest činjenica da čitava pjevačka podjela dolazi iz Hrvatske, što je u domaćim opernim kućama postala prava rijetkost. Ipak, članovi autorskog tima su, već uobičajeno, iz inozemstva - premijernom izvedbom će ravnati australska dirigentica Natalie Murray Beale trenutno djeluje u Londonu, gdje je predavačica na Royal College of Music, a režiju potpisuje Mauricio García Lozano.