Umberto Giordano jedan je od začetnika verizma u operi, koji će krajem 19. stoljeća proslaviti Ruggiero Leoncavallo i Pietro Mascagni, a jedina njegova opera koja se zadržala na repertoarima opernih kuća je Andrea Chénier, naizgled manje poznata opera uz koju se ipak vezuje niz anegdota. Tako je ovom Giordanovom operom svoj je operni debut doživio Terry Gilliam i to u milanskoj Scali, naslovnom ulogom proslavio se slavni Enrico Caruso, a od operne se pozornice ulogom Maddalene oprostila Zinka Kunc Milanov 1966. godine u Metropolitan Operi u New Yorku. Najpoznatiju ariju iz ove opere, La mamma morta, mogli ste čuti i u filmu Philadelphia i to u izvedbi Marije Callas.
Radnja opere djelomično se temelji na povjesnim izvorima o sudbini André Chéniera, pjesnika koji je pao kao žrtva Francuske revolucije 1794. godine. Pjesnik grčkog i bliskoistočnog podrijetla tipična je romantička figura uhvaćena u kaos revolucije i Robespierreove vladavine terora, a radnja same opere se proteže od početka revolucije i pada Bastille (1789.) do završetka vladavine terora (1794.). Prvi čin prikazuje soareju kod plemićke obitelji Coigny, u osvit revolucije, na kojoj Andrea Chénier njihovoj kćerki Maddaleni recitira revolucionarne stihove i time izazove burne reakcije okupljenih, koje će uskoro uznemiriti i siromasi koji traže hranu i novac, ali bal se nastavlja kao da se ništa nije dogodilo. Drugi čin događa se tijekom revolucionarnog terora - Andrea Chénier optužen je za suradnju s neprijateljima revolucije i Roucher mu pokušava pomoći da pobjegne, ali se pod nadimkom Speranza pred njim ponovno ukazuje Maddalena, s kojom Andrea Chénier bježi iz Pariza. Treći čin odigrava se na revolucionarnom sudu, gdje Gerard, nekad majordom u kući Coignyjevih, ucjenjuje Maddalenu u koju je bio zaljubljen od djetinjstva i zbog koje je zapravo dao uhititi Chéniera. Shvativši da je Maddalena istinski zaljubljena u Chéniera, Gerard ga pokušava spasiti, ali uzalud. U četvrtom činu Maddalena potplaćuje stražara u zatvoru i odlazi u smrt zajedno sa svojim Andreom.
Nenad Glavan ovom će se operom vratiti opernoj režiji nakon Silovanja Lukrecije Benjamina Brittena, riječkom će izvedbom ravnati sad već stalni dirigent riječke opere Ville Matvejeff. U naslovnoj ulozi gledat ćemo Luisa Chapu, dok mu je alternacija još uvijek nepoznata.
