Modrobradi

Najsupješniji hrvatski koreograf srednje generacije, Staša Zurovac, vraća se u svoju nekadašnju matičnu kuću nakon punih sedam godina, vlastitom vizijom legende o Modrobradom.

***

Legenda o Modrobradome bila je prijelomna za mnoge koreografske karijere, uključujući i onu Pine Bausch, a u sezoni 2015/2016 mogla bi se takvom pokazati za Stašu Zurovca. Nekoć prvak Baleta HNK u Zagrebu, a potom višegodišnji ravnatelj onog riječkog, upravo se tim naslovom vraća na pozornicu središnje nacionalne kazališne kuće s koje je izbivao punih sedam godina. U međuvremenu, Zurovac se osim koreografijom i peddagogijom, intenzivno bavio i režijom, no premijera Modrobradog bit će prvi njegov koreografski naslov na nekoj nacionalnoj pozornici nakon dugo vremena.

SLužbena najava kaže kako je nadahnuće pronašao u pripovijetki Modrobradi i njegovih sedam žena francuskoga nobelovca Anatolea Francea, originalnoj priči Charlesa Perraulta Modrobradi te libretu Béle Balásza za operu Béle Bartóka Dvorac Modrobradog. K

U svojoj pripovijetki Anatole France donosi originalnu Perraultovu priču u svojevrsnoj inverziji, propitujući njezinu objektivnost te dokazujući kako Modrobradi ustvari nije serijski ubojica, nego upravo obratno, pozitivan i nesretan lik koji nije našao mogućnost ostvariti istinsku ljubav. U tome propitivanju France se navodno oslanjao na vlastito istraživanje i pronađene povijesne činjenice. Čitava pripovijest odiše parodijsko-ironijskim tonom, odnosno, iznimnom duhovitošću, a upravo to je privuklo Zurovca u pokušaju ostvarivanja posve nove interpretacije te poznate teme.

Kao polazište razmišljanja o baletu, autor estetsku strukturu vidi u sedam svadbi i sedam sprovoda, između kojih se nižu događaji.

Originalnu glazbu za predstavu sklada stalni Zurovčev suradnik, suvremeni makedonski skladatelj Marjan Nećak.