Umišljeni bolesnik posljednja je komedija koju je napisao, te posljednja komedija u kojoj je igrao francuski komediograf i glumac – Jean-Baptiste Poquelin Molière. Tijekom izvedbe 1673. Molière dobio tuberkulozni napad te je jedva iznio predstavu do kraja. Nekoliko sati nakon izvedbe je i umro.
U kratkim crtama – radnja ove priče je vezana za naslovnog umišljenog bolesnika, Argana, koji, od strane liječnika i apotekara uvjeren kako je bolestan, troši silno bogatstvo na lijekove i terapije.
Drama počinje u momentu kada Argan odluči udati svoju kćer Angelique za mladog doktora, a sve kako bi mu recepti i doktorska pomoć bili stalno pri ruci. Angelique je, naravno, zaljubljena u nekoga drugoga – mladog ne-doktora Cléantea.
Angelique u borbi za ljubav pomaže vjerna sluškinja Toinette koja svoje prste ima i u raskrinkavanju pohlepe Arganove druge žene Béline koja je, pak, spremna učiniti sve kako bi se konačno dokopala Arganovog bogatstva.
Lepeza različitih likova koji se provlače ovim djelom Molièreovski precizno ocrtava sve nijanse zablude, naivnosti, pohlepe, prefriganosti, zaljubljenosti (i ljubavi), odanosti – na način prepoznatljiv i danas, gotovo četiristo godina kasnije.
No, od svih tema koje se provlače kroz ovo djelo, u središtu su svakako medicinari i Molièreov stav spram medicine. U velikom broju svojih drama Molière se više ili manje doticao teme medicine, no ovu dramu je pak u potpunosti posvetio upravo medicinarima (i njihovim žrtvama), jer su u to vrijeme terapije prepisivane za sve moguće i nemoguće boljke i boleštine bile klistiranje i puštanje krvi. Ne nužno tim redoslijedom i često u kombinaciji.