Daleka zemlja (2015)

DATUM PREMIJERE:
GODINA:
PRODUKCIJA:
VRSTA:
NAZIV IZVORNIKA:
OCJENA PUBLIKE:
12345
'Naše prirodno stanje jest kaos', kažu likovi Schnitzlerove tragikomedije smještene između jednog samoubojstva i ubojstva, a koja u zagrebački HNK stiže po drugi put u 15 godina.
autorski tim funkcija
Boris Perićknjiževni savjetnik
Arthur Schnitzlerautor teksta
Sead Muhamedagićprevoditelj
Nenad Kovačićskladatelj
Igor Pauškascenograf
Jelena Kovačićdramaturg
Anica Tomićredatelj
Ana Kreitmeyerkoreograf
Ana Savić Gecankostimograf
izvođači uloge
Alma PricaAnna Meinhold-Aigner
Damir MarkovinaDemeter Stanzides
Dragan DespotDoktor Von Aigner
Franjo KuharFriedrich Hofreiter
Ivan BrkićRosenstock
Ivana Bobangospođa Serknitz
Katja ZubčićGospođa Wahl
Kristijan PotočkiPenn
Lana BarićAdele
Luca AnićErna
Luka DragićDoktor Franz Mauer
Milan PleštinaNatter
Nikša KušeljPaul Kreindl
Nina ViolićGenija
Olga PakalovićAugustina
Silvio MumelašOtto
Vanja MatujecMarie
Zijad GračićAlbertus Rhon

Arthur Schnitzler tragikomediju Daleka zemlja napisao je 1911. godine, a na hrvatskim se pozornicam prvi put našla tek u lipnju 2001. godine, u režiji Joška Juvančića.  14 godina kasnije, kao posljednju dramsku premijeru HNK u Zagrebu u sezoni 2014/2015, režira je Anica Tomić.

Naslov je drame osebujna metafora za ljudsku dušu, čije je duboko poznavanje Schnitzleru priznao i sam Sigismund Freud, navodeći u jednom kako je Schnitzler kroz intuiciju, odnosno kao rezultat introspekcije, naučio sve što i Freud radom na ljudima.

Sama radnja drame naizgled prikazuje tek ljetovanje pripadnika salona bečkog građanstva, smješteno između jednog samoubojstva i - ubojstva.

U središtu je pažnje bračni par, Friedrich i Genija Hofreiter. Friedrich je sredovječan tvorničar, vrlo uspješan na poslovnome planu, sklon ljubavnim aferama. Povrijeđen ponos odvodi ga u konvencionalni dvoboj u kojemu ubija mornaričkoga zastavnika Otta Aignera. Dvadesetogodišnju djevojku Ernu s kojom je imao avanturu ostavlja na milost i nemilost njezinoj vlastitoj sudbini. Njegova žena Genija veoma je oštroumna. Za razliku od muža ona je glede obdržavanja društvenih konvencija postojanija, ali ne zato što ih se strogo drži, nego stoga što slijedi svoj unutarnji glas. Njezina avantura s mornaričkim zastavnikom Ottom služi joj samo toliko koliko sebi i Friedrichu može pokazati kako je i ona u stanju učiniti nešto takvo. Ona se hladno i neumoljivo oprašta s Ottom, jer nije spremna na
radikalne obrate. Radije je voljna uzeti na sebe svu težinu preljubničkoga čina, negoli sa zaljubljenim mladićem poći u životnu neizvjesnost...

Tekst je praizveden 14. listopada 1911. i to istodobno (!) u osam gradova - Berlinu, Bochumu, Hannover,u
Leipzigu, Munchenu, Pragu, Vroclavu i Beču, a do danas je doživio i brojne adaptacije. Od kazališnih najpoznatija je ona iz 1979. što ju je za NT pod naslovom Undiscovered Country napisao Tom Stoppard. Od filmskih treba istaknuti one Ernsta Lothara iz 1960. s Attilom Hörbigerom u ulozi Hofreitera, potom dest godina stariji film Petera Beauvaisa, te konačno verziju u režiji Luca Bondya iz 1986. godine u kojoj glavnu mušku ulogu igra Michel Piccoli.

Komentirajte

PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite
naš
Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE