Login za korisnike

Kratka priča o Antikristu

Filozofska rasprava Vladimira Solovjeva polazna je točka ovog kazališnog istraživanja.

***

Predstava je nastala u produkciji BITEF teatra, a čiju režiju potpisuje autor nedavne premijere riječkog HNK - András Urbán.

Naslovljena Kratka priča o Antikirstu nastala je prema  filozofskoj raspravi Vladimira SolovljevljevaTri razgovora i polemičkom spisu istog autora iz 1900. godine - Razgovor Treći - Kratka povijest o Antikristu.

U rečenim predlošcima Solovljev iznosi svoje viđenje apokaliptičke budućnosti čovječanstva, a Urban kaže  da predstava ne govori o Kristu ni o Antikristu nego o ljudima, suvremenom čovjeku i problemima s kojima se susreće u društvu, bavi se čovjekovom egzistencijom, postojanjem.

Ili kako kaže salužbena najava:

"U filosofskoj dijaloškoj raspravi Solovjeva se sve postmoderne, jednodimenzionalne figure antihrista stavljene u politički kontekst dvadeset i prvog veka posmatraju kao preduslov za dolazak pravog Antihrista. Odnosno, smatra da, videvši jedno u drugom “antihriste” sukobljeni Istok i Zapad predstavljaju plodno tle za dolazak, i to u vidu velikog mirotvorca i usrećitelja čovečanstva a ne tek osvajača i državnika – globalnog vladara budućnosti koji će zaista biti “pali sin”.
Filosofska rasprava Solovjeva polazna je tačka pozorišnog istraživanja –koje je u prirodi pokušaja polemike sa definicijama pojma društvenog zla, u odnosu na institucionalno zlo, sistemsko zlo, te zlo i dobro u metafizičkom smislu te definisano u ključu liberalno kapitalističke današnjice."

Vladimir Sergejevič Solovjov ili Vladimir Solovjev bio je ruski filozof i pjesnik, pisac pamfleta, književni kritičar, koji je odigrao značajnu ulogu u razvoju ruske filozofije i poezije krajem 19. stoljeća, a odigrao je značajnu ulogu u ruskoj duhovnoj renesansi na početku 20. stoljeća. Autor je više knjiga među kojima je jedna od najpoznatijih Smisao ljubavi. Jedno vrijeme živio je u Hrvatskoj i prijateljeveo s poznatim hrvatskim ličnostima, kao što su Josip Juraj Strossmayer, Franjo Rački i naročito Juraj Križanić. Ulica u središtu Zagreba bila je nazvana po njemu do 1991.


Odgovori

POVEZANE VIJESTI