Naslovnica > VIJESTI > DRAMA > 22. Međunarodni festival malih scena u Rijeci

22. Međunarodni festival malih scena u Rijeci

Donosimo detaljan foto & video pregled festivala koji će se od 2. do 9. svibnja zbivati u Hrvatskome kulturnom domu na Sušaku. Na programu je osam predstava iz Hrvatske, Srbije, Češke, Rumunjske i Slovenije. [FOTO+VIDEO]
Share on facebook
Share on twitter

Ovogodišnji je festivalski moto - Od sjaja do očaja, a povezan je kako s financijskom situacijom u kojoj se festival realizira, tako i sa samim predstavama. Naime, kako je objasnio ravnatelj festivala Nenad Šegvić, program festivala još nikad nije bio objavljen ovako kasno, jer borba za zatvaranje ginancijske kostrukcije nikad nije trajala toliko dugo.

Izbornik festivala Bojan Munjin objasnio je da se slogan odnosi na karakteristike našeg vremena u kojem se krećemo od tehnološkog sjaja do društvenoga i moralnog očaja. Kazalište, kaže, mora odražavati sliku vremena.

Na programu festivala su predstave:

Buržoazija Kazališta na balustradi iliti Divadlo Na zábradlí  iz Praga prema filmu Luisa Buñuela Diskretni šarm buržoazije, a koja je nakon salzburškog festivala gostovala i na ovosezonskom MESS-u.

Iz Bukurešta, odnosno tamošnjeg Nacionalnog kazalištea 'I. L. Caragiale', stiže Ionescova Instrukcija, koju potpisuje glumac, kazališni i filmski redatelj, ali i karikaturist Horațiu Mălăele ovdašnjoj publici možda najpoznatiji po filmu Nijemo vjenčanje ili Nunta muta iz 2008. godine.

Razbijeni vrč ili Razbijeni krčag Heinricha von Kleista u režiji Igora Vuka Torbice i izvedbi Jugoslovenskoga dramskog pozorišta iz Beograda, sa kontroverznim Nebojšom Glogovcem u glavnoj ulozi, predstava je premijerno izvedena u veljači ove godine.

Igor Vuk Torbica novo je ime regionalne kazališne scene. Odrastao je u Rovinju, a njegov put do posla kazališnog redatelja, kako sam kaže, bio je prilično neortodoksan:

"Imao sam tada djevojku koja je živela u Beogradu i ne toliko jasnu ideju čemu se želim posvetit. Zapravo dok nisam došao u Beograd nisam ni imao posebna saznanja o kazalištu, a onda sam otkrio Bitef i tako je sve krenulo. Tijekom srednje škole mislio sam studirati dizajn i bavio se mišlju da školovanje nastavim u Milanu. No, nekako spontano interes za dizajn je jenjavao, a prostor dramskog je preuzimao to mjesto. Prvi kontakt je bio onaj s filmom, tada sam upisao filmski smjer na BK akademiji kod profesora Miše Radivojevića, no, ubrzo sam shvatio da je kazalište  ono što me sve više interesira."

Na koncu je diplomirao režiju na FDU u klasi profesorice Alise Stojanović, te ostao tamo raditi kao njezin asistent. Pažnju struke privukao je prie tri sezone ispitnom predstavom treće godine FDU, Nušićevim Pokojnikom koji odonda s velikim uspjehom igra na JDP-ovoj sceni Bojan Stupica, na kojoj je u veljači postavio i Kleistov tekst kojim će gostovati u Rijeci.

Iz Beograda stižu i Kazimir i Karolina Ödöna von Horvátha, jedan od najznačajnijih društveno kritičkih pučkih komada iz prve polovice 20. stoljeća, u izvedbi Ateljea 212 iz Beograda u režiji Snežane Trišić, za koju je kritičar Danasa zapisao:

"Evo premijere kakvu predugo čekamo, ko ozebao sunce, u našim repertoarskim pozorištima prestonice. Evo predstave u kojoj se, napokon, iskazuju rediteljsko, glumačko, scenografsko i kostimografsko znanje i veština o spstvenom poslu, umesto duboko ukorenjenog šarlatanstva što se izdaje za talenat i kao takvo skupo naplaćuje; predstave, dakle, čiji su svi organi naštimovani i usaglašeni da unisono izvedu dramsku simfoniju Edena fon Horvata „Kazimir i Karolina“, u svim njenim tonalnostima i promenama raspoloženja, sa jezom prožetim klimaksima i molskim antiklimaksima."

Treće gostovanje iz Beograda predstava je nastala u produkciji BITEF teatra, a čiju režiju potpisuje autor nedavne premijre riječkog HNK - András Urbán. Naslovljena Kratka priča o Antikirstu nastala je prema  filozofskoj raspravi Vladimira SolovljevljevaTri razgovora i polemičkom spisu istog autora iz 1900. godine - Razgovor Treći - Kratka povijest o Antikristu. U rečenim predlošcima Solovljev iznosi svoje viđenje apokaliptičke budućnosti čovječanstva, a Urban kaže  da predstava ne govori o Kristu ni o Antikristu nego o ljudima, suvremenom čovjeku i problemima s kojima se susreće u društvu, bavi se čovjekovom egzistencijom, postojanjem.

Iz Slovenije stiže pak Ibsenov klasik - Hedda Gabbler u režiji hrvatskoj publici dobro znane Mateje Koležnik,a na kojoj je radio širi tim njezinih ovdašnjih suradnika - dramaturg je Goran Ferčec, kostimograf Alan Hranitelj, a koreograf Matija Ferlin.

Domaće kazališne snage predstavljat će pak - očekivano - Aleksandra Zec u produkciji samog HKD, te pobešto neočekivano Belvelov Mobitel u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Kazališta Moruzgva.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI