Zlatni zmaj (HNK Split)

premijera: 21.11. 2014
produkcija: HNK Split

vrsta: drama
naziv izvornika: Der Goldene Drache

Društveno angažirana priča o statusu ilegalnih imigranata koji u Europu dolaze s Istoka u potrazi za boljim životom.

***

Roland Schimmelpfennig jedan je od najizvođenijih njemačkih dramatičara, a Zlatni zmaj njegov je nagrađivani tekst praizveden 2009. godine smješten u istoimeni tajlandsko-kinesko-vijetnamski restoran u nekom zapadnoeuropskom gradu. Kroz priče kuhara, konobarice, gostiju i susjeda Schimmelpfeninng progovara o problemima imigranata, ljudskim pravima ali načinima kako tretiramo različitost.

Zuboblja mladog Kineza, a koji zbog neriješenog useljeničkog statusa ne može zatražiti liječničku pomoć, dovest će do niza tragičnih događaja, pa i same smrti glavnog junaka.

Zlatni zmaj posljednji je put na hrvatskim pozornicama viđen u sezoni 2011/2012, i to zahvaljujući gostovanju produkcije Slovenskog stalnog kazališta iz Trsta u režiji Janusza Kice, dok u sezoni 2014/2015 postaje repertoarni naslov HNK Split u režiji Ivana Plazibata.

O toj predstavi njezin drmaturg, Jasen Boko, zapisao je slijedeće:

"Društveno angažirana priča o statusu ilegalnih imigranata koji u Europu dolaze s Istoka u potrazi za boljim životom, u Zlatnom zmaju postaje formom i sadržajem kompleksna drama. Ona govori o domaćinima "Zapadnjacima", jednako koliko i o onom što oni / mi vidimo kao dramatičan problem Staroga kontinenta - doseljenim Istočnjacima.
Obična zubobolja u kuhinji azijskog restorana postaje okidač niza ljudskih tragedija, koje se, sasvim neprimjetne u svijetu uspjeha i profita, odvijaju u svakom stanu te zgrade. Otuđenost, hladnoća, neprepoznavanje, depresija, ropstvo, opijati, seksualno iživljavanje, ljudi koji ne postoje, prostitucija..., sva dekadencija društva na umoru, koje i dalje čuva svoj vanjski sjaj dok je iznutra trulo kao zub u ustima kojim sve započinje, vidljiva je u ovoj obdukciji uspješnog društva.
Priča o bratu i sestri koji su napustili kinesku provinciju u potrazi za boljim životom, kojega poznaju iz televizijskih reklama i hollywoodskih filmova, umjesto pričom o uspjehu završava tragedijom. Stradaju zbog nebrige dekadentnog društva kojega je jurnjava za profitom dovela na rub ponora. Schimmelpfennig u Zlatnom zmaju čini taj presudni korak: svijet propada u metaforičku provaliju.
Mračna priča o pohlepi globaliziranoga svijeta koji zbog profita trguje baš svime, uobličena je u originalnu dramsku formu, karakterističnu za ovog njemačkog autora. Niz kratkih scena/rezova smještenih u restoran Zlatni zmaj i u nekoliko stanova iznad njega presjek su suvremenog globaliziranog društva obilja. U njemu ima svega osim - ljudskosti. Realizam se miješa s klasičnom, ali ovdje morbidno izvrnutom basnom o cvrčku i mravu, a socijalna tragedija umjesto da progovara brutalnim naturalizmom provučena je kroz simbolistički filtar poezije. Rezultat je impresivna minimalistička drama katarzičnoga učinka.
Izlažući priču epskim, brehtijanskim pristupom Schimmelpfennig progovara iz različitih perspektiva, svaki sudionik drame ima pravo na svoju priču, svoj dramski kratki rez. Pri tom autor, naslanjajući se na Brechtovu poetiku, brzom promjenom perspektive naratora i namjernim poigravanjem odnosa glumca prema karakteru (žene igraju muškarce, stari mlade) razbija kazališnu iluziju i ukida uživljavanje u predstavu.
Rezultat je drama koja postiže nemoguće: ona poezijom govori o brutalnom, a basnu koristi ne da bi nas poučila nego da nas šakom udari u želudac. U njoj uživamo, ali nam je istovremeno mučno. Ovo je mrak u kojem zadržavamo osmijeh, drama u kojoj se jasno prepoznajemo dok istovremeno ponavljamo da se takve stvari nama ne događaju.
Zlatni zmaj jednostavno progovara o bolnoj i sveprisutnoj drami globaliziranog svijeta čiji smo svi dio, ma koliko se trudili uvjeriti sebe da se to u našoj kući ne događa.
Ipak, ovo što se događa na sceni nije samo kritika suvremenog svijeta. Zlatni zmaj snažan je apel da se svijet, kakav smo donedavno poznavali - spasi. Jer, možda, ipak nismo zakoračili preko onog ruba...."

osobafunkcija
Kim Martina Bilobrkasistent redatelja
Dunja Dragojevićprevoditelj
Sonja Dvornikinspicijent
Miroslav Mamićoblikovatelj svjetla
Željko Mravakoblikovatelj zvuka
Roland Schimmelpfennigautor teksta
Ivan Plazibatredatelj
Gordan Tudorskladatelj
Ivana Pavlovićsuradnik za scenski pokret
Ozren Bakotićscenograf
Petra Dančevićkostimograf

osobalik(ovi)
Anastasija Jankovskamuškarac u prugastoj košulji / Azijat kojeg boli zub / Barbie jebač
Andrea Mladinićunuka / Azijatkinja / mrav / vlasnik minimarketa
Marko Petrićdjed / Azijat / konobarica / cvrčkica
Nikola Ivoševićmladi muškarac / Azijat / druga stjuardesa
Stipe Radojažena u crvenoj haljini / Azijat / prva stjuardesa
12345

Odgovori


DNEVNI NEWSLETTER

PRATITE NAS I NA...

IZDVOJENO
MAGAZIN
NATJEČAJI & POSLOVI