Hrvatski bog Mars ciklus je pripovjedaka Miroslava Krleže o hrvatskim domobranima u I. svjetskom ratu.
Kako navodi Krležijana:
"Pod naslovom Hrvatski bog Mars izlaze od 1922. različito koncipirane knjige koje obuhvaćaju fragmente prethodno objavljene u časopisima ili drugim Krležinim knjigama, s opaskom o pripadnosti ciklusu ili bez nje... Konačna redakcija ciklusa iz 1946. zadržava uspostavljeni slijed iz 1933: Bitka kod Bistrice Lesne (prvi put objavljena 1923), Kraljevska ugarska domobranska novela (1922), Tri domobrana (1921), Baraka Pet Be (1921), Domobran Jambrek (1921), Smrt Franje Kadavera (1921), pridružujući mu kao posljednju Hrvatsku rapsodiju.
Ciklus obuhvaća niz glavnih poprišta hrvatske ratne sudbine 1914-18, iako je razmjerno malo prizora izravno s fronte, i to samo u prvoj noveli, Bitka kod Bistrice Lesne; Kraljevska ugarska domobranska novela zbiva se uglavnom na vježbalištu, Tri domobrana u kasarni i oko nje, Domobran Jambrek, Baraka Pet Be i Smrt Franje Kadavera u raznim tipovima bolnice (poljska bolnica, pozadinski lazaret u plemićkom dvorcu, stacionar za venerične bolesti, za smještaj invalida i sl.), a Hrvatska rapsodija prati simbolički vlak pun sudionika i žrtava borbi, bolesti, ratne neimaštine, ali je zbivanje odvojeno od vojnih institucija i neposrednih ratnih događanja. Svezak u svojoj konačnoj verziji obuhvaća čitavo obzorje u rat uvučene Hrvatske, niz makroperspektiva i karakterističnih pojedinosti i dijaloga; radi se o ukupnosti niza pripovjednih fragmenata koji su oblikovani kao samostalne novele. Svaki od fragmenata, međutim, ima svoju imanentnu logiku, koja se, osim u Hrvatskoj rapsodiji, gotovo ne razlikuje od one što nakon Čehova obilježuje evropsku novelu. A opet, njihova ukupnost i međusobna konfrontacija stvaraju napetost karakterističnu za nezaključen avangardan, unutar sebe nehomogen skup tekstova, koji su bjelodano svi tematski povezani.
U GDK Gavella upravo su se inscenacijom Hrvatskog boga Marsa odlučili pridružiti obilježavanju stote obljetnice od početka Prvog svjetskog rata. Dramatizaciju izvornika potpisuje Milan Marković , a režiju gost iz Slovenije - Sebastijan Horvat.
