Sezona 2014/2015: HNK Zagreb

Na programu je 13, odnosno 12 premijera. Naime, Peleas i Melisanda premijerno su u pariškoj Opera Comique izvedeni još 2010. godine, a u Zagreb stižu u sklopu već najavljenog uzvratnog festivala francuske kulture u Hrvatskoj. Novost je i uvrštavanje gostovanja u sklopu Festivala svjetskog kazališta u premijerne (!) naslove HNK u Zagrebu, kao i činjenica da nisu najavljeni ni okvirni termini premijera. Doduše, prethodnih godina imali smo termine, ne i autorske timove, a potonja se praksa djelomično zadržala i u idućoj sezoni.

Kako je riječ i o prvoj sezoni nove intendantice na čelu HNK u Zagrebu, popis zadržanih repriznih naslova zanimljiv je kao i onaj premijernih.

U nastavku prenosimo najavu sezone kako juj je oglasilo HNK u Zagrebu:

DRAMA (premijere)

• Friedrich Schiller: RAZBOJNICI
  redatelj: Vito Taufer
  Najpoznatije dramsko djelo slavnog njemačkog pisca objavljeno je kada je autor imao samo 22 godine i već na prvoj izvedbi doživjelo je golem uspjeh. Schiller je bio pripadnik mlade, buntovne i prodorne generacije umjetnika koji su priklonjeni romantičarskom pokretu Sturm und Drang najavljivali i osjećali val promjene koji je polako zahvaćao čitavu Europu. Odustajanjem od klasicističkog modela, približavanjem Shakespeareovoj formi te iznimnom silovitošću zbivanja, Razbojnici najavljuju i novo razdoblje europske dramske književnosti.Priča je to o dva brata,  ljubomori, izdaji i bijegu od društvenog poretka. To je tek početak niza neobičnih događaja koji će obojicu braće ispratiti na put bez povratka, a zaplet ispuniti neočekivanim obratima i ekstremnim emocijama koje prate temeljna ljudska pitanja. Premda ovakav zaplet sadržava tipične značajke svojega trenutka i vremena, ni danas ne blijedi potreba za radikalnom promjenom društvenog ustroja, a razmatrajući mogućnosti promjene, i danas se ispituju granice vlastite plemenitosti i ljudskosti. 
• Miroslav Krleža: VUČJAK
  redatelj: Ivica Buljan
  Drama u tri čina s predigrom i intermecom Vučjak Miroslava Krleže  u razvedenoj fabuli opisuje sudbinu mladog Krešimira Horvata, ratnog invalida, apsolventa filozofije i novinara koji ogorčen i razočaran gradskim životom i intrigama u novinskoj redakciji odlučuje otići na selo, uvjeren kako ga ondje čeka idiličan život. No, Vučjak nije idilično mjesto, niti su tamošnji ljudi iskreni pa Horvat, koji je prihvatio mjesto učitelja, ubrzo uviđa koliko je bio naivan zamišljajući hrvatsko selo kao zdravu i nepokvarenu sredinu u kojoj  će započeti nov život te biti sam i svoj.Ova je drama prijeloman tekst Krležina dramskog opusa, njime je autor napustio mitske okvire mladenačkih tekstova Legendi i dramaturški oblikovao  neposrednu stvarnost koja je i danas zastrašujuće aktualna. Predstava je bila praizvedena, kao i većina Krležinih tekstova, u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, 30. prosinca 1923. u režiji Branka Gavelle.
• Frank Wedekind: LULU
  redatelj: Jernej Lorenci
  Nelly, Eva, Mignon… Lulu, sve su to imena glavne junakinje iz priče o fatalnoj ženi čija će, razorna privlačnost i požuda biti uzrokom mnogih propasti. Lulu se iz polusvijeta uspinje na društvenoj ljestvici uz pomoć ljubavnika koji je mahom obožavaju, mrze, ucjenjuju ili sve to zajedno – gdje god se Lulu pojavi, tu su i krajnosti ljudskih slabosti, a događaji uglavnom izmiču kontroli. Muškarac po muškarac, afera za aferom, grad za gradom, i jedan neobičan život glasno odlazi u nepovrat odvlačeći za sobom sve koji će se naći u krugu zanosne sjene kakvu baca Lulu. Komad je nastao spajanjem dviju drama Franka Wedekinda,Duha zemlje iz1895. i Pandorine kutije, tragedije čudovišta iz 1904., što najbolje potvrđuje činjenicu koliko je i samog autora progonio lik njegove fatalne junakinje. Kritičari onog vremena proglasili su Lulu najboljim Wedekindovim djelom, a popularnost može zahvaliti i brojnim filmskim adaptacijama koje su slijedile. Žanrovski je teško označiti Lulu samo jednom odrednicom, ona je prethodnica njemačkog ekspresionizma i u sebi sadržava elemente komedije, burleske, groteske i tragedije.
  
  
• Arthur Schnitzler: DALEKA ZEMLJA
  redatelj: Anica Tomić
  Tragikomedija velikog austrijskog dramatičara Arthura Schnitzlera, praizvedena 1911., naoko ležerno prikazuje život bogatog bečkog građanstva i pseudoaristokracije koji ljetuju u badenskom lječilištu, provodeći vrijeme u druženju, razgovorima, tenisu… Glavni lik, Friedrich Hofreiter bogati je tvorničar koji vara svoju ženu Geniju, a situacija se zakomplicira kada shvati da  i ona ima ljubavnu avanturu. No, iza melodramskog zapleta  sve vrijeme se naziru mnoge intrige u kojima Schnitzler secira bečko građansko društvo, koje pristaje na sveopće licemjerje i zatvara oči pred tragičnim posljedicama neprestanog igranjaživota, nemoćno da prikrije pukotine nastale među ljudima.  Naslov nije samo metafora za nedosegnutu ravnotežu uma i vlastite duše, on je i metafora  jednog svijeta koji će ubrzo nestati u vihoru Prvoga svjetskog rata.

• Matija Ferlin: AKO NIJE ONDA JE

+ PREDSTAVE NA 12. FESTIVALU SVJETSKOG KAZALIŠTA

• Angélica Liddell TI SI MOJA SUDBINA (Otmica Lukrecije) Kazalište Atra Bilis Madrid
• OTAC Kazališna skupina Peeping Tom, Bruxelles

reprize: 

• Henrik Ibsen: NORA
• Maksim Gorki: NA DNU
• Anton Pavlovič Čehov: VIŠNJIK
• Euripid: MEDEJA
• Miroslav Krleža: GOSPODA GLEMBAJEVI
• Jean-Baptiste Poquelin Molière- Jean-Baptiste Lully: GRAĐANIN PLEMIĆ

OPERA (premijere)

• Petar Iljič Čajkovski: EVGENIJ ONJEGIN
  redatelj: Róbert Alföldi
  dirigent: Nikša Bareza
  Kao i većina ruskih skladatelja iz razdoblja romantizma i Petar Iljič Čajkovski se u nekoliko scenskih djela naslonio na najvećega ruskog pjesnika tog doba Aleksandra Sergejeviča Puškina. Prema njegovu romanu u stihovima Jevgenij Onjegin nastalo je jedno od najljepših ostvarenja romantičarskog opernog stvaralaštva. Čajkovski je operu žanrovski odredio kao lirske prizore, stavljajući težište na intimne drame troje protagonista i stvaranje ugođaja glazbom. Time je, među prvima, stvorio prototip psihološke opere, u kojoj glazba ne opisuje nego produbljuje zbivanja prikazana unutar određene društvene sredine. Iako je djelo naslovljeno po mladom, blaziranom bogatašu, u središtu je radnje plaha djevojka Tatjana. Odovojena od svijeta u dalekoj ruskoj provinciji prve polovice 19. stoljeća, ona daje krila svojoj romantičnoj duši i pismom priznaje svoju probuđenu ljubav, idealizirajući mladića koji to ni po čemu ne zaslužuje.Predstava će premijerno biti izvedena u koprodukciji s Operom riječkog Hrvatskoga narodnog kazalištaIvana pl. Zajca 
• Frédéric Verrières: MIMI
  redatelj:  Guillaume Vincent
  dirigent: Jean Deroyer
  Suvremeni operni projekt Mimi oslanja se na Puccinijevu operu La Bohème te  je prema riječima njezina autora, suvremenog belgijskog skladatelja, Frédérica Verrièresa  partitura iz temelja modificirana, u namjeri stvaranja dojma nestajanja, zbog čega dolazi do promjene i nove glazbene strukture; isto tako, Puccinijevo djelo ishodišni je trenutak, a ne cilj stvaranja.Mimi će biti izvedena u koprodukciji pariškog kazališta Bouffes du Nord i Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, kojom će se našoj publici predstaviti djelo jednog od najboljih suvremenih europskih skladatelja, koji je 2013. godine dobio Grand Prix za simfonijsku glazbu u kategoriji mladih skladatelja. Verrièresovo stvaralaštvo obuhvaća razne glazbene žanrove, od modernih simfonijskih skladbi, preko opere do filmske glazbe. Praizvedba djela Mimi bit će pripremljena u suradnji umjetničke ekipe iz Francuske i naših umjetnika pod ravnanjem Jeana Deroyera u režiji Guillaumea Vincenta.
• Ivan Brkanović: EKVINOCIJ
  redatelj: ???
  dirigent: ???
  Kao skladatelj iznimno vezan za podneblje i mentalitet ljudi južnodalmatinske regije, odakle i sam potječe, Ivan Brkanović je za svoje prvo glazbeno – scensko djelo nadahnuće pronašao u dramskom tekstu Ive Vojnovića. Prema Ekvinociju, koloritno raspjevanom dramskom tekstu naglašene socijalne i humane note čija je radnja smještena uz more, nastala je glazbena drama u tri čina praizvedena 1950. u zagrebačkoj Operi. Oblikujući svoje likove glazbeno plastično i uvjerljivo, osobito sugestivno dočaravajući ugođaje, poput velike ekvinocijske oluje na moru, skladatelj je odmah pokazao izrazit dramatičarski talent. U okolnostima koje uzrokuje prirodna nepogoda razvija se dramski sukob rasplamsan ljudskim strastima i davno zaboravljenim prijestupima. Doživljavajući svoje likove duboko ukorijenjene u element iz kojega su potekli, Brkanović vjerno donosi njihovu stalno prisutnu vjeru u život i neiscrpnu iskonsku snagu koja im pomaže u neprestanoj borbi za egzistenciju. Snažnom glazbenom partiturom, po mnogočemu jedinstvenom u hrvatskoj scenskoj glazbi, na potresan način dočarao je nesretne sudbine ljudi vezanih za  ćudljivu prirodu.
  
  
• Claude Debussy: PELEAS I MELISANDA
  redatelj:Stéphane Braunschweig
  dirigent: Louis Langrée
  Popularna simbolistička drama Mauricea Maeterlincka o tragičnoj ljubavi pod naslovom Pelléas et Mélisande, praizvedena 1893.godine, inspirirala je velikog francuskog skladatelja Claudea Debussyja  za istoimenu operu praizvedenu  1902. u Parizu. Opera je doživjela uspjeh već na praizvedbi i svojom je glazbenom strukturom  utjecala na brojne francuske skladatelje među kojima i  na Mauricea Ravela. Tim djelom započela je svojevrsna revolucija opernog stvaralaštva ne samo u Francuskoj, nego u cijelome svijetu. Predstava će biti ostvarena u suradnji s pariškom Opérom Comique, a francuski i hrvatski umjetnici, zajednički će publici predstaviti remek-djelo ranog 20. stoljeća u režiji Stéphanea Braunschweiga. Ujedno će i premijerno izvođenje polovicom svibnja 2015. godine, označiti početak velike tromjesečne manifestacije predstavljanja francuske kulture u Republici Hrvatskoj. Suradnja s kazalištem Operá Comique iz Pariza

reprize:

• Bedřich Smetana: PRODANA NEVJESTA
• Giacomo Puccini: TOSCA
• Engelbert Humperdinck: IVICA I MARICA
• U koprodukciji s Mainfranken Theater Würzburg – Richard Wagner: LOHENGRIN
• Leoš Janáček: JENUFA
• Ivan pl. Zajc: NIKOLA ŠUBIĆ ZRINJSKI
• Jakov Gotovac: ERO S ONOGA SVIJETA
• Gioachino Rossini: SEVILJSKI BRIJAČ
• Peter Lund: VJEŠTICA HILLARY IDE U OPERU

BALET (premijere)

• ŽENSKI RUKOPIS
  koreografija: Pavla Mikolavčić, Ksenija Krutova, Simona Unterajter
  Nastavljajući dobru tradiciju predstavljanja mladih koreografa – članova ansambla, Balet Hrvatskoga narodnog kazališta u sljedećoj je sezoni na repertoar uvrstio večer od tri kraća baleta koje će koreografirati Pavla Mikolavčić, Ksenija Krutova, Simona Unterajter, članice zagrebačkog baletnog ansambla. Predstavivši se unutar projekta Koreolabos, upravo su se one svojim koreografskim radovima iskristalizirale kao zanimljive umjetničke osobnosti prepoznate od struke te publike i kritike. U nekoliko posljednjih godina gotovo redovito, baletne su sezone završavale Koreolabosom ili prije toga Koreografskim radionicama, projektima nastalim u želji okupljanja baletnog ansambla, razvijanja njegovih kreativnih snaga i učenja novih plesnih tehnika, za plesače uglavnom školovane na vrhunskoj klasičnoj tehnici. Pod radnim naslovomŽenski rukopis, Pavla Mikolavčić, Ksenija Krutova i Simona Unterajter predstavit će svoje koreografije nastale na glazbu različitih autora.
  
  
• Milko Šparemblek: JOHANNES FAUST PASSION
  koreografija: Milko Šparemblek
  Johannes Faust Passion, koreodrama u 12 slika, autorsko je djelo proslavljenog plesača, koreografa i redatelja svjetske karijere Milka Šparembleka, koji je na zagrebačkoj pozornici postavio svoje legendarne balete, poput Pjesama ljubavi i smrti G. Mahlera, Carmina Krležiana F. Paraća, Amadeus Monumentum W. A. Mozarta.Iako je predstava s iznimnim uspjehom već bila izvođena na zagrebačkoj pozornici 2001. godine, novo uprizorenje bit će promijenjena i dopunjena verzija europske mitske priče, koja je i na značajnim međunarodnim gostovanjima potvrdila svoju začudnost, sveprisutnost i bezvremenost. Odlučivši se za vječnu faustovsku temu, koja pretpostavlja istinosne konstante univerzalnog značenja, Šparemblek je dio kolektivne memorije zapadnoeuropskog kulturnog kruga, dopunio transcendentalnim, pretočivši sve u vizualno čitljiva i jasna događanja kroz pokret, slike i akciju. Glazbenu podlogu predstave čine srednjovjekovne vokalne skladbe, djela iz opusa Johanna Sebastiana Bacha i originalna glazba Nevena Frangeša, uz tekstove Johanna Wolfganga Goethea i Milka Šparembleka.
• BALETNA PREMIJERA u sklopu 28. Muzičkog biennala Zagreb
• Ludwig Minkus BAJADERA
  koreografija: Vladimir Malahov
  Balet Bajaderu kreirao je legendarni Marius Petipa 1877. za sanktpeterburško Marijinsko kazalište na glazbu svojega čestog suradnika Ludwiga Minkusa. Djelo je u proteklih stotrideset godina doživjelo mnoge izvedbe i prerade te se sačuvalo na repertoarima svih svjetskih baletnih ansambala čija brojnost i tehnička razina omogućuju njegovu izvedbu. Priča je to o ljubavi vojnika i plesačice (bajadere) nasilno prekinuta ljubomorom, smještena u atraktivan ambijent egzotične Indije, koja u sebi prepliće zbilju i maštu. Iako zemaljska ljubav mladih završava tragično, dvoje se zaljubljenika ponovno pronalaze u svijetu sjena, ispunjavajući zavjet o vječnoj ljubavi. Treći čin, poznat kao čin sjena, do danas se kao svojevrsna muzealna dragocjenost sačuvao u svojem koreografskom izvorniku u mnogim suvremenim izvedbama. Zagrebačka će publika premijernu Bajaderu vidjeti u poznatoj verziji Vladimira Malahova, izvođenoj u najvećim svjetskim baletnim kazalištima (primjerice Wiener Staatsoper u Beču, Deutsche Oper u Berlinu).
  

reprize:

• Lewis Carroll – Robert Moran – Ashley Page: ALISA
• Prema Tolstojevom romanu, na izabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskog: ANA KARENJINA
• Adolphe Adam: GISELLE
• Petar Iljič Čajkovski: ORAŠAR
• BALETNI TRIPTIH:

Ronald Savković – Felix Mendelssohn: PJESME BEZ RIJEČI
William Forsythe – Thom Willems: HERMAN SCHMERMAN
Nacho Duato – Jordi Savall – Stara španjolska glazba: POR VOS MUERO/ZA VAS UMIREM

• Sergej Sergejevič Prokofjev: PEPELJUGA