Knjiga koju je još 1865. napisao Charles Lutwidge Dodgson pod pseudonimom Lewis Carroll danas je apsolutni klasik. Roman je vrlo brzo osvojio djecu zbog svoje maštovitosti i svijeta fantazije u koji uvlači čitatelja. Nakon zemlje čudesa, Carroll piše nastavak Alisa s onu stranu ogledala.
Priča je to o djevojčici Alisi koja jednog ljetnog popodneva sluša priču starije sestre i utone u san. U snu vidi bijelog zeca koji nosi sat i odijelo te krene za njim i upadne u zečju rupu. Uz pomoć čarobnog napitka Alisa se smanji i ulazi u svijet u kojem žive neobična stvorenja; crv koji puši nargilu, vojska od karata, konji koji igraju kriket, ruža koja govori, ludi klobučar... Alisa upada iz avanture u avanturu neprestano se povećavajući i smanjujući, sve dok se ne nađe na suđenju pred kraljicom i zatim od straha probudi.
Zbog svoje popularnosti priča je vrlo brzo pretvorena u animirani film, točnije više različitih verzija. Uslijedile su filmske ekranizacije, a Alisi je posvećena i posebna emisija Ulice Sezam. U nizu brojnih adaptacija u različite medije, Alisa je 2011. postala hit i u plesnom svijetu pa ju je u vlastiti cjelovečernji balet prvo pretočio Christopher Wheeldon, a potom i Ashley Page, na vrhuncu svoje desetogodišnja misije reanimiranja Scottish Baletta.
Page, je naime, u škotsku nacionalnu baletnu kompaniju pozvan sa 'nemogućim zadatkom' da istu 'vrati u život', i to mu je više nego uspjelo, a istovremeno je prilično avansirao i vlastito koreografsko ime.
U 'sudaru' dviju spomenutih koreografija, Pageova je lošije prošla, no ipak dovoljno dobro da se pojavi i međunarodna potražnja za njom. U sezoni 2013/2014 osvanula je neočekivano i na repertoaru središnje hrvatske nacionalne kazališne kuće.