Login za korisnike

Romeo i Giulietta (OLJK)

Tragična ljubav dvoje mladih u lutkarskoj predstavi DK Branka Mihaljevića i HNK Varaždin.

***

Vjerojatno najpoznatija tragična ljubavna priča na svijetu, talijanskog je porijekla, a prvi danas poznati njezin zapis onaj je Bandellov, kojeg je pak na engleski jezik u stihovima, kao The Tragicall Historye of Romeus and Iuliet, 1562. godine preveo Arthur Brooke.

Stručnjaci tvrde kako je William Shakespeare poznavao Brookeov tekst, te po njemu negdje između 1591. i 1596. (prvo tiskano izdanje drame tzv. ‘bad quarto’ iz 1597. ) napisao svoju dramu, no proširivši znatno priču i dodavši joj niz sporednih likova, poput Mercuzija i Parisa.

Priču danas već znaju i vrapci na grani, no mi ćemo je ipak ponoviti:

Drama započinje uličnom tučom mladića iz dviju zavađenih obitelji - Montecchi i Capuletti, a koju prekida sam veronski Princ obznanjujući da će svako daljnje kršenje primirja kazniti – smrću.

U međuvremenu, Capulettijevi razmatraju mogućnost udaje svoje kćeri Julija za Parisa, i u svojoj kući organiziraju zabavu nakojoj će ih upoznati. Iako su smrtno zavađeni, na zabavu im prerušen s prijateljima stiže i Romeo, jedini sin Montecchijevih. Romeo i Julija se upoznaju i odmah se zaljube, no Tibald, nećak godpođe Capuletti prepoznaje Romea i prisiljava ga da napusti zabavu.
U drugom činu Romeo se potajno uvuče Capulettijevih i ugleda Juliju na balkonu. Tamo se njih dvoje međusobno zakunu na ljubav i odluče se oženiti. Idućeg se dana sastanu kod fratra Lorenca, koji ih i vjenča.

U trećem činu Tibald susreće Romea na gradskim ulicama i započinje svađu s njim. Romeo pokušava smiriti situaciju, no Tibald smrtno ranjava njegova prijatelja Merkuzija. Romeo se osvećuje ubijajući Tibalda, zbog čega biva protjeran iz Verone. No, prije nego li se zaputi u Mantovu, Romeo se sastaje s Julijom kako bi proveli prvu bračnu noć zajedno. Capulettijevi u međuvremenu naređuju svojoj kćeri da se uda za Parisa.

Julija stoga (u četvrtom činu) odlučuje potražiti pomoć od fratra Lorenza, a ovaj joj daje napitak od kojeg će izgledati kao – mrtva. On sam pak šalje poruku Romeu da dođe u pomoć Juliji, koji napitak popije dan prije vjenčanja s Parisom.

No, umjesto fra Lorenzove poruke, do Romea prvo stiže vijest o Julijinoj smrti, zbog čega se on odmah vraća u Veronu. Ulazi u Julijinu grobnicu, gdje susreće Parisa i – ubija ga. Potom, ugledavši ‘mrtvu’ Juliju – počini samoubojstvo popivši otrov. Kad se Julija konačno probudi i ugleda mrtvog Romea, odluči si oduzeti život, bodežom…

Na koncu će stvarni redosljed događaja zaraćenim i ožalošćenim Montecchijima i Capulettijima ipričati fra Lorenzo, naknon čega će ovi odlučiti konačno prekinuti sva neprijateljstva i zajedno oplakivati svoju mrtvu djecu….

Najnovija domaća produkcija ovog klasika lutkarska je predstava u koprodukciji DK Branka Mihaljevića i HNK Varaždin, a kao redatelj potpisuje je Dubravko Torjanac.

autorski tim
Zdenka Kovačekinspicijent
Igor Elekoblikovatelj svjetla
Davor Bobićskladatelj
Ivan Duićscenograf
William Shakespeareautor teksta
Areta Ćurkovićasistent redatelja
Dubravko Torjanacredatelj

izvođači
Areta ĆurkovićGiuliettina dadilja
Đorđe DukićEscalus (Della Scala) knez / Tebaldo, nećak gospođe Capuleti
Edi ČelićMercuzio, knežev rođak i prijatelj Romeov / Fra Lovro
Goran GuksićMontecchi, glava obitelji u zavadi s Capuletijevima / Romeo, Montecchijev sin
Inga ŠarićCapuleti, glava obitelji u zavadi s Montecchijevima
Lidija KraljićGospođa Montecchi / Giulietta, Capuletijeva kći
Snježana IvkovićGospođa Capuleti
Tihomir GrljušićBenvolio, Montecchijev sinovac i prijatelj Romeov i Mercuzijev / Paris, mladić, u rodu s knezom i Mercuzijem, Giuliettin prosac

Odgovori