Login za korisnike

Ana Karenjina (HNK Os)

Nakon što je na sceni HNK u Zagrebu po kotačima vlaka završila u – baletu, u istoj sezoni Ana Karenjina nastradat će i u Drami HNK Osijek.

***

Tragično samoubojstvo potaknuto histerijom izazvanom nesretnom ljubavlju i otuđenjem od sina učinilo je od Tolstojeve Ane Karenjine jednu od najvećih tragičarki svjetske literature. Kroz život su je vodile emocije, ali nije mogla izdržati izolaciju koju je prouzročila njena preljubnička veza s grofom Vronskim.

Anu upoznajemo kao viđenu pripadnicu visokog društva Sankt Petersburga, prateći do kraja romana njenu transformaciju u izopćenicu iz tog istog društva. Kao komentar veze Vronskog i Karenjine, Tolstoj opisuje skladni i zreli brak Kiti i Levina. Kiti je bila zaluđena Vronskim, ali kad je shvatila da ju on ne želi oženiti preboljela ga je i udala se za Levina. Levinov lik je utjelovljenje Tolstojeva svjetonazora, transformirajući se tijekom romana iz skeptika u čovjeka koji je svoju istinu pronašao u vjeri. Iako vezu preljubnice Ane Tolstoj suprotstavlja skladnom braku Kiti  i Levina, on u romanu ne osuđuje preljub (što je bilo predmetom polemika) i suosjeća s Aninom tragičnom sudbinom.

Romanobjavljivan u nastavcima od 1873. do 1877., a cjelovitom izdanju prvi put 1878. i danas je iznimno popularan, a ne tako danvno proglašen je i najboljim svih vremena u izboru magazina Time.

Nije stoga čudno što je adaptiran u raznorazne medije, od filmskog, preko baletnog do dramskog. U potonjem su se okušali brojni dramatičari, a među inima i britanska autorica Helen Edmundsen, i inače specijalizirana za adaptacije romana, poput Coram Boya za kojeg je 2006. godine dobila i Laurence Olivier nagradu. Karenjinu je adaptirala kompaniju Shared Experience 1992., a ta je produkcija iste godine osvojila Time Out nagradu za iznimno kazališno postignuće. Isti je tekst za vlastitu produkciju iskoristilo i kazalište Arcola u Londonu 2011. godine, a za njim su posegnuli i u HNK Osijek. No, za domaće su ga prilike dodatno prilogodili i to autorica Marijana Fumić i redateljica Dora Ruždjak Podolski, u čijoj koncepciji nesretnu Karenjinu igra Sandra Lončarić Tankosić.

autorski tim
Helen Edmundsonautor dramatizacije
Tomislav Kobiaoblikovatelj svjetla
Vuk Ognjenovićsuradnik za scenski pokret
Mirna Čubranićprevoditelj
Igor Valeriskladatelj
Marijana Fumićautor dramatizacije
Lav Nikolajevič Tolstojautor predloška
Barbara Bourekkostimograf
Dora Ruždjak Podolskiautor dramatizacije
Zrinka Stilinovićšaptač
Eduard Srčnikinspicijent
Stefano Katunarscenograf

izvođači
Aleksandar BogdanovićKonstantin Dmitrijevič Levin
Aljoša ČeplPetricki
Anita SchmidtKneginja Majgkaja
Antonija PintarićUdovica / guvernanta / Dunjaša / primalja
Danijela Božičevićseljanka
Davor PanićAleksej Aleksandrovič Karenjin
Duško ModrinićMatvej / Tatarin / kondukter / Turovcin / Vasilij / sluga / svećenik / liječnik / kočijaš / Landau / Jahač / Koršunski
Ivana Soldo ČabrajaGrofica Marija Nordston / Marja Nikolajevna
Jasna OdorčićGrofica Lidija Ivanovna
Jelena PerčinKatarina Aleksandrovna Ščerbacka – Kitty
Ljiljana Krička – MitrovićPoslanikova supruga / Matrjona Filimovna
Mariana Witovskyplesačica
Mario RadeNikolaj Dmitrijevič Levin
Martina Puškarićseljanka
Mirjana Petešseljanka
Miroslav ČabrajaStjepan Arkadjevič Oblonski – Stiva
Mislav Šimićplesač
Nikola Pavišić Serjoža / dijete
Petra BlaškovićKneginja Betsy Tverska
Radoslava MrkšićGrofica Vronska / Agafja Mihajlovna
Sandra LončarićAna Arkadjevna Karenjina
Snježana Horvatplesačica
Snježana Lakotićseljanka
Tatjana Bertok ZupkovićDarja Aleksandrovna Oblonska – Dolly
Tessa Ljubićplesačica
Vladimir TintorGrof Aleksej Kirilovič Vronski
Zorislav ŠtarkPescov / kartaš / seljak

Odgovori